Sva je prilika da bi komemoracija za ubijene na Bleiburgu ove godine mogla biti obilježena kako i dolikuje – s nikad manjim brojem posjetitelja, skrajnuta unutar četiri crkvena zida i, valjda, lišena ustaške ikonografije. U petak poslijepodne, kada ovaj broj Novosti već bude na kioscima, održat će se misa u blajburškoj župnoj crkvi, a dan kasnije i u Macelju, gdje će je služiti novi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Kako bi sve proteklo dostojanstveno, javlja Informativna katolička agencija, dolazak na misu bilo je potrebno danima unaprijed najaviti putem e-maila.
Nezadovoljstvo takvim razvojem događaja zasad je jedino iskazala šačica marginalaca okupljena oko A-HSP-a Dražena Keleminca. Mi ga s druge strane pozdravljamo, ali se ne možemo oteti dojmu da je sve to učinjeno zbog ovogodišnjeg predsjedanja Hrvatske Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust. Jer da vlast zbilja želi raskrstiti sa skupom koji je ranijih godina imao obilježja ustaškog derneka, zbog čega je, uostalom, njegovo održavanje zabranjeno u Austriji, valjda bi ga prvo prestala financirati iz proračuna. Ili napokon prihvatila apel Svjetskog židovskog kongresa (WJC) da se subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju, danu kada su se poražene snage NDH predale u Bleiburgu 1945., prestane obilježavati kao Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi sa slobodu i nezavisnost.
"Zastrašujuća je spoznaja kako fašisti koji su pokušali Hrvatsku očistiti od židovskog i srpskog stanovništva dobivaju poštovanje te kako se na njih gleda kao na nekoga tko je svojim aktima pridonio slobodi i neovisnosti moderne hrvatske države čiji se Ustav temelji na antifašističkoj borbi", poručio je Menachem Rosensaft iz WJC-a 2020., kada je predstavništvo te međunarodne organizacije predalo prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH.
Većina ustavnih sudaca ovih dana je odbacila takav prijedlog i pritom se pozvala na nemušto očitovanje koje im je stiglo iz Ministarstva pravosuđa i uprave. "U Zakonu o blagdanima se ne spominju događaji vezani uz 15. svibnja 1945. kao i komemoracija na Bleiburgu, slijedom čega nisu osnovani navodi predlagatelja da spomendan na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost zapravo predstavlja 'dan spomena na Bleiburg'", stoji u rješenju Ustavnog suda uz napomenu da se "navedeni spomendan odnosi na sve hrvatske žrtve za slobodu i nezavisnost bez obzira na ideološki i svjetonazorski predznak te na povijesna razdoblja u kojima je žrtva podnesena".
Jedini koji se usprotivio većini ponovno je bio sudac Andrej Abramović, koji je u izdvojenom mišljenju napisao da mu izuzev polaganja oružja jedinica poraženih vojski NDH nije poznat drugi važan događaj koji bi datirao na isti datum. "Ne želeći ulaziti u povijesne prijepore, mogu bez sumnje konstatirati da su mnogi pripadnici oružanih snaga NDH koji su se predali saveznicima 15. svibnja 1945. na Bleiburgu – od kojih su neki u narednim danima i smrtno stradali – uistinu hrvatske žrtve. Ono što također držim nesumnjivim je da nedvojbeno nisu pali u borbi za slobodu i nezavisnost. Isto proizlazi i iz Ustava", poručio je sudac.
Abramović također smatra da se spomendanima ne smiju afirmirati vrijednosti suprotne ustavnima. "Pored protuustavnosti, to je i licemjerno, isto kao kad se istovremeno u zakonodavnom tijelu mnogostruko povećava kazna (navodno) za 'ZDS' (Za dom spremni, op. a.), i istovremeno (nekažnjeno) višestruko izvikuje 'ZDS', a onda se – po običaju okrivljava sudački korpus jer da ne znaju primijeniti zakone. Iz navedenih razloga smatram da je prijedlog u konkretnom slučaju trebalo usvojiti i apostrofirani propis ukinuti u osporenom dijelu", napisao je u izdvojenom mišljenju.
