Da li zbog izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koje su sa sobom donijele veće kazne, na komemoracijama i misama za pripadnike kvislinških formacija i određen broj civila stradalih u završnim borbama Drugog svjetskog rata i nakon njih, održanima na zagrebačkom groblju Mirogoj i Maclju uz granicu sa Slovenijom, nije bilo mnogo filoustaškog znakovlja, zastava i pozdrava. Novinari mainstream medija su trijumfalno nabrojali tek jednu takvu zastavu, ne spomenuvši određeni broj hrvatskih zastava s grbom koji počinje bijelim poljem. No glavni štih uočenom, donekle "omekšanom revizionizmu" dali su pojedini državni i crkveni velikodostojnici.
Na Mirogoju, u organizaciji Počasnog blajburškog voda (PBV) i Hrvatske biskupske konferencije (HBK) pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Hrvatskog narodnog sabora BiH, šef Sabora Gordan Jandroković rekao je da se "prisjećamo tragičnog događaja iz hrvatske povijesti – zločina koji je počinjen iz odmazde, iz osvete i zločina o kojem se 45 godina šutjelo". "Šutjeli su oni koji su ga naredili i oni koji su ga izvršili, jer su znali o kakvim se zvjerstvima radilo i znali su da je to bilo protivno i međunarodnom pravu i svim konvencijama. Šutjeli su i oni koji su izgubili svoje bližnje i preživjeli Križni put iz straha od nove odmazde komunističkog sustava. Blajburška tragedija pokazala je karakter komunističke Jugoslavije kao totalitarne, nedemokratske, uz neke elemente zločinačke države", podvukao je Jandroković.
Premijer Andrej Plenković zabranu skupa na Bleiburgu ne smatra porazom hrvatske vanjske politike, te ocjenjuje "važnim da se takvi događaji obilježe dostojanstveno ". Naglašava važnost njegovanja kulture sjećanja "koja će s poštovanjem i istinito govoriti o žrtvama, o zločinima kojih je nažalost bilo puno u našoj povijesti, kako bi mladim generacijama ostalo poznato što se to dogodilo u ključnim trenucima hrvatske povijesti".
Nadbiskup zagrebački Dražen Kutleša služio je misu u crkvi u Maclju. "Ne smijemo zaboraviti da su žrtve bili ljudi poput nas i sanjali o slobodi svoje domovine. I zato se moramo usprotiviti svakome obliku manipulacije žrtvama, težiti istini o njihovom stradanju bez obzira na to koliko to dugo trajalo. A da bismo to postigli, moramo se hrabro i pošteno suočiti s prošlošću i tražiti istinu ma koliko to bilo bolno", kazao je Kutleša čije su se riječi mogle dvojako tumačiti. Dio okupljenih u Maclju, u izjavama za pojedine medije, počevši od Z1, očekivano je to shvatio na pogrešan način. Gledaoci, slušaoci i čitaoci mogli su tako čuti niz uobičajenih pogrda na račun Jugoslavije, socijalizma, partizana i drugih desnici nepoćudnih pojmova.
Iskazao se i nadbiskupov prezimenjak don Ante Kutleša koji je kao član PBV-a za glasilo Vrhbosanske nadbiskupije "Nedjelja", izjavio da "u Bleiburgu i Južnoj Koruškoj, i ne samo tu, nego i u drugim mjestima Austrije, postoji vrlo utjecajna grupacija slovenskih ljevičara te bivših slovenskih partizana potpomognutih ljevičarsko-komunističkim sljedbenicima iz Slovenije, Hrvatske i Srbije. Oni koji se služe svim mogućim lažima aktivni su i u Austriji. Riječ je o sinovima i kćerima nositelja komunističke ideologije i udbaške klike, koji stalno rade na zabrani komemoracije. Zato je bilo važno da se komemoracija održi dostojanstveno!", govorio je don Ante.
Po riječima zamjenika predsjednika PBV-a Milana Kovača, na Austrijskom upravnom sudu podignuta je tužba radi povratka uklonjenoga grba na spomeniku, a "u Blajburg se nije išlo veličati nikakve sustave, države ni ideologije". Stoga ne gubi nadu da će se skup koji je austrijska država zabranila, vratiti na Blajburško polje.
