Zbog arhivskih fotografija ratnih vojnih invalida NDH kako izrađuju dječje igračke, kojima je Hrvatski povijesni muzej 3. decembra na svojoj Facebook stranici obilježio Međunarodni dan invalida, u ponedjeljak je upućen dopis pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović, pravobraniteljici za osobe sa invaliditetom Anki Slošnjak i ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek.

U dopisu koji su poslali teoretičar Tomislav Medak i povjesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić upozorava se da je Hrvatski povijesni muzej objavio kratki video sastavljen od niza fotografija koje prikazuju osobe s tjelesnim oštećenjem u ustaškim uniformama, kako u procesu rehabilitacije izrađuju igračke za djecu.

"Iz popratnog komentara Muzeja razvidno je da je riječ o propagandnim materijalima 'Ministarstva oružanih snaga NDH-a' - koji sugeriraju humanost režima NDH, kako prema osobama s invaliditetom, tako i prema djeci. Sutradan, 4. prosinca, po lavini negativnih komentara, Muzej je objavu uklonio", stoji u dopisu.

Rečeno je da se želi ukazati na spornu objavu jer takvo povezivanje Dana osoba s invaliditetom s propagandnim materijalom ustaškog režima predstavlja "instrumentalizaciju invaliditeta u cilju prikazivanja ustaškog režima u humanom svjetlu. Prema Kaznenom zakonu, članak 325., takav čin sadrži elemente kaznenog djela odobravanja, poricanja ili znatnog umanjivanja zločina prema čovječnosti i ratnog zločina", objašnjeno je.

Također, autori dopisa podsjećaju da pratiteljima Facebook stranice Muzeja nije pojašnjen sadržaj i kontekst nastanka tih fotografija, što je u suprotnosti s člankom 13. Statuta Hrvatskog povijesnog muzeja koji svoju djelatnost definira, između ostalog, kao "izlaganje i komuniciranje u svrhu proučavanja, edukacije i uživanja civilizacijskih, kulturnih materijalnih i nematerijalnih dobara".

Izostavljanje konteksta fotografija i njihovo vezanje uz dan kojim se obilježavaju prava osoba s invaliditetom, objašnjavaju, suprotno je i Etičkom kodeksu ICOM-a.

"Izostavljajući podatak da je riječ o propagandnom materijalu, propagandna poruka se reproducira kao neutralna, u društvu koje je već opterećeno negiranjem zločinačkog karaktera NDH. Takvo djelovanje jedne javne ustanove je nedopustivo", ocijenili su.

Osim toga, u dopisu se naglašava da je ustaška vojska od 1941. do 1945. provodila genocid nad srpskim, židovskim i romskim stanovništvom, kao i masovne zločine protiv političkih neistomišljenika i svih koji su se opirali fašističkom režimu.

"Genocid nad Srbima, Židovima i Romima temeljio se na rasnim osnovama — prema slučajnosti rođenja u etničkoj skupini. Taj zločin je strašan, a za osobe s invaliditetom on je dodatno bolan jer su se osobe s invaliditetom kroz povijest suočavale s ugnjetavanjem temeljenim na slučajnostima rođenja i fizičkih karakteristika, pa tako i pod fašističkom vladavinom."

Spomenut je i nacistički režim Trećeg Rajha, koji je bio najbliži saveznik i gospodar ustaškog režima, koji je provodio prisilne sterilizacije i eutanazije nad osobama s različitim oblicima tjelesnih, duševnih i senzornih poteškoća.

"Od 1933. do 1941. eutanazirano je preko 500.000 osoba čije fizičko ili mentalno stanje nije odgovaralo ideji 'rasne čistoće', da bi se tijekom ostatka rata već razvijene metode eutanazije prilagodile potrebi masovnih eksterminacija u nacističkim logorima smrti. Ni iz ustaških logora i zatvora nemoćni nisu izlazili živi. Povrh stradanja stotina tisuća ljudi u fašizmu zbog invaliditeta, rat koji je pokrenula nacistička Njemačka i njeni saveznici - uključujući NDH - milijunima je nanio fizička, duševna i senzorna oštećenja", rečeno je u dopisu i dodano da su zločini arhivski dokumentirani, sudski procesuirani i historiografski obrađeni te da bi kustosi Muzeja trebali biti upoznati s tom činjenicom.

U dopisu navode da svakako postoje prikladniji sadržaji kojima bi se mogao obilježiti Međunarodni dan osoba s invaliditetom, a to je predstavljanje društvenog djelovanje osoba s invaliditetom i onih koji su svojim djelovanjem zadužili nacionalnu povijest.

Pitaju se zašto URIHO, kao prvo poduzeće za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom na području bivše Jugoslavije, osnovano još 1946., nema mjesto u fundusu? Ili pak pokret za samostalno življenje koji se od početka 21. stoljeća intenzivno bori da osobe s invaliditetom same oblikuju sebi adekvatnu životnu sredinu i sustav skrbi.

Dopisom se zahtijeva da pravobraniteljstva i Ministarstvo kulture u okvirima svojih nadležnosti pokrenu postupke prema Hrvatskom povijesnom muzeju i osobi odgovornoj za rad Muzeja, kako bi se pristup u dokumentiranju društvene povijesti promijenio, a kazneno djelo sankcioniralo.

Jutarnji list danas je objavio tekst o djelovanju Hrvatskog povijesnog muzeja u kojem donosi odgovor ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Poručuje tek da je upoznata sa spornom fotografijom, kao i da joj je poznato da su djelatnici muzeja fotografiju uklonili.