Srpske organizacije u Slavonskom Brodu, 27. marta, obilježile su 197. godišnjicu rođenja pjesnika Branka Radičevića koji je tokom svog kratkog života svojim pjesmama stekao slavu i popularnost.

Obilježavanje su zajednički organizirali županijsko i gradsko VSNM, pododbor "Prosvjete" i KUD "Branko Radičević". Nakon polaganja vijenaca pred spomen obilježje u porti (dvorištu) pravoslavne crkve u izgradnji, članice KUD-a pročitale su pet najznačajnijih Radičevićevih pjesama, predsjednik KUD-a Đorđe Rakić pročitao je prigodni tekst, a prisutnima se obratio i predsjednik županijskog Vijeća Dušan Nogić. Program je nastavljen u crkvenoj sali gdje se prisutnima osim Nogića i Rakića obratio i slavonsko-brodski paroh Ratko Gatarević, a onda i u zajedničkim zajedničkim prostorijama županijskog i gradskog VSNM-a uz pridržavanje protuepidemijskih mjera.

- Svi cijenimo Radičevića pa su mnogi bili voljni da dođu i iz Okučana ili Medara. Planirali smo skup s 45 ljudi, ali smo brojku morali smanjiti na propisanih 25 - rekao je za Novosti Rakić, ističući da njegov KUD s 33 člana nekoliko godina unazad obilježava godišnjice Radićevićevog rođenja.

- U Slavonskom Brodu sve organiziramo zajedno i ne dijelimo se, pa smo tako istovremeno i članovi Prosvjete i KUD-a - rekao je za Novosti predsjednik pododbora Zoran Ratković, ističući da je odavanje počasti slavnom pjesniku dug srpske zajednice u gradu i šire.

- Ranijih godina obilježavani su i drugi skupovi vezani uz Radičevića, ali je pitanje hoće li nam to situacija s koronom dozvoliti. Osim toga, zajedno s kolegama iz BiH organizirane su i pjesničke večeri, kao i Svetosavska akademija, ali to nije održano - rekao je Ratković, dodajući da pododbor čine mahom stariji ljudi.

- Krenuli smo s probama folklora i pjevačkom grupom, ali nas je pokosila korona pa su neki članovi završili u bolnici. Zbog toga smo i privremeno prekinuli s probama, ali se nadamo da će se situacija poboljšati - rekao je Ratković, dodajući da članovi pododbora lagano pripremaju dobiveni prostor za svoje aktivnosti, a organiziraju i šivenje narodnih nošnji.

Ističući značenje obilježavanja godišnjice rođenja velikog pjesnika, predsjednik gradskog Vijeća Goran Nogić naglasio je indolentan odnos gradskih vlasti prema Radičeviću.

– Iako je on opće poznat, "njegova" ulica je promijenila ime, ostao je bez "svoje" škole, a spomen obilježje je 1991. uklonjeno s njegove rodne kuće. Ono je 2018. otkriveno u krugu crkve Sv, Georgija i nadamo se da ćemo za 200. godišnjicu rođenja Branku Radičeviću moći organizirati skup kakav dolikuje - rekao je Nogić.

Podsjetimo, Branko Radićević rođen je 28. marta 1824. Prvu pjesmu napisao je 1841. na njemačkom u Sremskim Karlovcima gdje je pohađao gimnaziju koju je završio u Temišvaru. Studirao je pravo koje nije završio, a oduševljen jezičnim reformama Vuka Karadžića počeo se intenzivnije baviti književnim radom. Uz Đuru Daničića bio je najodaniji sljedbenik Vukove reforme pravopisa srpskog jezika i uvođenja narodnog jezika u književnost, pa je prvu knjigu pjesama objavio u Beču 1847. godine na čistom narodnom jeziku.

Zbog revolucije 1848. Radičević je napustio Beč i živio po raznim mjestima u Srijemu, postajući slavan i u Kneževini Srbiji koju je nekoliko puta posjećivao. U strahu da njegovo prisustvo ne izazove nemire među velikoškolskom omladinom, vlasti su ga protjerale iz Zagreba. Bolestan od tuberkuloze, 1849. upisao je studij medicine u Beču, a 1851. je objavio još jednu zbirku pjesama. Umro je 1. jula 1853. u bečkoj bolnici, a treća zbirka pjesama posthumno je objavljena 1862. godine.

Iako je stvorio relativno mali opus od 54 lirske i sedam epskih pjesama, 28 pisama i jedan odgovor na kritiku, Branko Radićević ostao je popularan do danas, a jednu od njegovih pjesama posvećenu Vukovoj kćerki Mini opjevao je i Zdravko Čolić (Pjevam danju, pjevam noću).