U okviru manifestacije Noć knjige u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod 23. travnja održana je izložba starih slikovnica koje nisu u fundusu knjižnice. Naslovljena kao ‘Slikovnice s mirisom djetinjstva’ izložba je trebala skrenuti pažnju na slikovnicu kao osobitu vrstu knjige, opisati njene značajke i povijesni razvoj te nezaobilaznu ulogu u odgoju mladih čitatelja.
Hvalevrijedna inicijativa lokalnog karaktera teško bi se probila do ove rubrike u Novostima da se među slikovnicama nisu našle i dvije čiji je izdavač ‘Promidžba ustaške mladeži’. Ta je nakladnička kuća 1942. godine objavila ‘Sestricu Melasju’ ukrajinske autorice Marije Aleksandrovne Vilinskaje (pod pseudonimom Marko Vovček) i ‘Srebrenog zeca’ Guida Gozzana sa slikama poznatog ilustratora i crtača Waltera Neugebauera. Kao što joj samo ime kaže, ‘Promidžba ustaške mladeži’ bavila se odgojem hrvatske djece u ustaškom duhu, objavljujući pritom i slikovnice nepolitičkog sadržaja. Nakon oslobođenja 1945. godine njen rad je zabranjen.
Od vršiteljice dužnosti ravnateljice Gradske knjižnice Ružice Bobovečki pokušali smo doznati razloge uvrštavanja ovih slikovnica na izložbu kao i isticanje izdavača bez ikakvih ograda od njegove uloge tokom Drugog svjetskog rata, ali se ona ispričala zbog neodgodivih obaveza. Stoga smo se obratili Borivoju Dovnikoviću Bordi, čije karikature svakog tjedna možete vidjeti u Novostima, inače dobrom prijatelju Waltera Neugebauera. Njih dvojica su, uz Vladu Delača i Ismeta Voljevicu, činili pionirsku ekipu koja je udarila temelje jugoslavenskog animiranog filma. Bordo je pohvalio Neugebaureove stilizirane ilustracije u slikovnici koje nisu diznijevske, kako je inače radio stripove, ali i upozorio na pristup izložbi.
- Ako je sve skupa prikazano ‘objektivno’, kao primjer kulturne aktivnosti u NDH, bez potrebnog civilizacijskog odmaka, onda je izložba nastavak ustašizacije društva i vraćanje digniteta hrvatskoj prošlosti u Drugom svjetskom ratu. Na isti način to se može nazvati tihim prenošenjem Neugebauera u njegovu ‘nekomunističku’ prošlost do 1945., kada je u Zagrebu likovno postavio antižidovsku izložbu i poništavanjem njegovog značajnog stvaralaštva u SFRJ - izjavio nam je Dovniković, uz ogradu da nije vidio cjelovitu izložbu.
