Anja Šimpraga, saborska zastupnica SDSS-a, 20. maja govorila je o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2020. godinu, koji je načinio ured bivše pravobraniteljice Lore Vidović. Zastupnica je ocijenila da je Ured pučke pravobraniteljice nerijetko jedina državna institucija kojoj se građani obraćaju s punim povjerenjem i budu saslušani.

- Pravobraniteljica i njezin Ured nisu ostali nijemi na brojne situacije kršenja ljudskih i manjinskih prava na koja su se prituživali građani, organizacije civilnog društva ili su pojedinosti o njima objavljene u različitim medijima, čak ni kada su putem istih tih medija bili prozvani u negativnom kontekstu - rekla je Šimpraga i dodala da su dokumenti iz ovog Ureda od neprocjenjive vrijednosti.

Ured pučke pravobraniteljice postupa u oko 5.000 predmeta godišnje, što definitivno nije zanemariva brojka, naglasila je Šimpraga, a predmeti su najvećim dijelom poticani pritužbama fizičkih osoba. U posljednje dvije godine najviše pritužbi bilo je iz sfere zdravstva, dok je 2018. najviše pritužbi bilo zbog diskriminacije.

- Čak 485 u tri izvješća odnose se na različita područja zaštite ljudskih prava. Postotak postupanja po preporukama se smanjuje iz godine u godinu, pa smo tako od 65 posto postupanja iz 2017. došli do poražavajućih 20 posto iz 2019. Što tek onda reći na podatak iz posljednjeg izvještaja da se Vlada uopće nije očitovala na čak 60 posto preporuka? 2020. MUP je postupao povodom 87 kaznenih djela zločina iz mržnje, što je značajno više nego 51 kaznenih djela takve vrste zabilježenih u 2019. i 33 u 2018. Kako je rast bilježen u 2018. i 2019. radi se o kontinuiranom i zabrinjavajućem trendu - konstatirala je Šimpraga. Spomenula je istraživanje "Zločin iz mržnje u Hrvatskoj" prema kojem su žrtve zločina iz mržnje najčešće Srbi, u čak 50 posto slučajeva.

Osim toga, navela je zastupnica, u poglavlju posvećenom zločinima iz mržnje pravobraniteljica je posebno apostrofirala problem međunacionalnih sukoba u Vukovaru i postupanje MUP-a po kojem su tek pojedini sukobi karakterizirani kao kaznena djela zločina iz mržnje, a većina kao navijačko nasilje. Ona je podsjetila da su u jedinicama lokalne i područne samouprave, u kojima postoji obaveza zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina, raspisani natječaji za 220 radnih mjesta, a od 12 kandidata koji su se pozvali na pravo prednosti, zaposleno ih je sedam.

- Iako se radi o vrlo malom udjelu među novozaposlenima, odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave zapravo ne govori je li itko od novozaposlenih pripadnika nacionalnih manjina zaista ostvario pravo prednosti iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Naime, ono se primjenjuje samo ukoliko je kandidat koji je pripadnik nacionalne manjine i koji se na ovo pravo pozvao bodovno izjednačen s kandidatom koji nije pripadnik manjine ili se na ovo pravo nije pozvao - objasnila je Šimpraga.

Što se tiče prava na službenu upotrebu jezika i pisma, SDSS-ova zastupnica je kazala da je već drugi put za redom Gradsko vijeće Vukovara formalno-pravno poštovalo nalog Ustavnog suda da svake godine provede raspravu te odluči o eventualnom proširenju prava na upotrebu srpskog jezika i ćirilice. No 2019. zaključilo je da "zbog sustavnog odgađanja provođenja postupaka protiv počinitelja ratnih zločina, nisu učinjeni potrebni preduvjeti za priznavanje novih posebnih prava u okviru ravnopravne uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine".

- Time se faktički zbog neefikasnosti državnih tijela RH u procesuiranju počinitelja zločina na svojevrsni način kažnjava kompletna srpska zajednica na području Grada Vukovara. Da ne bude sve tako crno kao pozitivan primjer ističemo Pulu u kojoj ima 4,43 posto Talijana, ni blizu trećine, ali se svejedno primjenjuju dvojezični natpisi institucije i nazivi ulica - navela je Šimpraga.

Osim netrpeljivosti i diskriminacije, pripadnici srpske manjine, osobito na područjima naseljenim uglavnom povratnicima, suočavaju se i s nejednakim gospodarskim razvojem i nedostatnom infrastrukturom, što je osobito ogoljeno pri potresima u Sisačko-moslavačkoj županiji kada je postalo vidljivo u kakvoj dubokoj materijalnoj deprivaciji većina njih i živi, naglasila je Šimpraga.