Udruga antifašističkih boraca i antifašista (UABA) Dubrava – Sesvete, koja djeluje u sastavu ZUABA-e Zagreba i Zagrebačke županije, 19. septembra organizirala je putovanje tragom Prvog zagrebačkog partizanskog odreda "Silvestar Pelcl" koji je tokom ljeta 1941. djelovao u šumi Divjača kod Sesveta, čiji su se borci nakon više okršaja s ustašama povukli prema Bilogori i spojili s Bjelovarskim partizanskim odredom.
S obzirom na vremenske prilike, nije bio predviđen put do šume Divjača i spomenika koji označava mjesto na kojem je bilo sjedište odreda, pa su antifašisti položili vijenac pred spomenik narodnom heroju Marijanu Badelu koji je bio veza boraca odreda i zagrebačke partijske organizacije, brinući se i za logistiku odreda.
– Spomenik je na inicijativu antifašista obnovljen 2023. ali nedostaje tekst koji je tamo bio, stihovi slovenskog pjesnika Tone Pavčeka – upozorila je zamjenica predsjednika UABA-e Ankica Ležaić, dodavši da je spomen ploča nekoliko puta odnošena da bi je na kraju učvrstili betonom te da svaki put nakon odavanja počasti netko odnese cvijeće.
- Ali mi smo uporni u našem radu i čuvanju sjećanja na hrabre borce - rekla je.
Podsjetila je da je Badel rođen 1920. u bogatoj trgovačkoj porodici u Koprivnici koja je u Sesvetama osnovala tvornicu za proizvodnju alkoholnih pića "Badel". Za vrijeme školovanja priključuje se omladinskom komunističkom pokretu, a kao veza s odredom često je odlazio u Zagreb izvršavajući partijske zadatke. Nekoliko puta je hapšen, ali ga je iz zatvora spašavalo bogatstvo familije koja je potkupljivala ustaške oficire. U decembru 1941. odlazi na hrvatsko primorje, a početkom 1942. u Gorskom kotaru postaje pripadnik partizanskog odreda. Kao politički komesar brigade "Franjo Ogulinac Seljo" učestvuje u napadima na neprijateljska uporišta u okolini Zagreba i na Plješivici. Poginuo je kod sela Sveta Jana 22. juna 1944. a za narodnog heroja proglašen 6. jula iste godine.
U bjelovarskom parku Borik, pred obnovljenim spomenikom Bjelovarac, radom Vojina Bakića, Ankica Ležaić je podsjetila na odred osnovan 15. jula 1941. godine. U njegovom sastavu, osim Pelcla kao komandira, bilo je još 19 boraca od kojih su neki postali istaknuti partizanski rukovodioci (Ante Dobrila, Zvonko Komarica… ) i narodni heroji poput Petra Biškupa Vene.
Podsjetila je i na ratni put odreda koji se nakon sukoba sa ustaškim oružnicima (žandarima) povlačio prema Kašini, Božjakovini, Dugom Selu i Bjelovaru, kao i da su prilikom pokušaja nabavke hrane ustaše uhvatila Pelcla i kasnije ga strijeljale, dok je Komarica osuđen na 20 godina zatvora, ali su ga 1943. partizani oslobodili iz Lepoglave.
Prisutnima se obratio i član UABA-e Bjelovara Nenad Nekvapil, zamjenik predsjednika bjelovarskih antifašista koji je govorio o istorijatu spomenika i o porodici Bakić.
– Najpoznatiji radovi Vojina Bakića, kao što su Petrova gora i Kamenska, su devastirani i uništeni, a Bjelovarac, odnosno Poziv na ustanak, koji je Bakić sačinio kao uspomenu na svoju poginulu braću miniran i od njega su ostali samo glava i šaka. Na inicijativu više uglednih građana, akademika, kipara i Bakićevih prijatelja spomenik je 2010. ponovo otkriven - rekao je Nekvapil.
Predsjednik ZUABA Pero Rajić naglasio je potrebu da Grad Zagreb, uz X Korpus NOVJ, učini vidljivijim i "svoj" partizanski odred i njegovo djelovanje.
Skupu su prisustvovali i bjelovarski antifašisti na čelu sa predsjednikom Berislavom Crnčićem, a vijenac je pred spomenik položila i delegacija VSNM-a Bjelovara na čelu s Gojkom Ćuruvijom, što je bila prilika i da se Nekvapil osvrne na dobre odnose Srba i Hrvata u tom gradu, veliki doprinos Srba njegovom razvoju, kao i na bogato kulturno djelovanje srpske zajednice u Bjelovaru u današnje vrijeme.