Gradonačelnički kandidat Tomislav Tomašević u anketama ima preko 37 posto podrške, više nego troje sljedećih kandidata u Zagrebu – Davor Filipović, Vesna Škare Ožbolt i Miroslav Škoro – zajedno. "Do sada smo uvijek bili iznenađenje, a sada nosim etiketu favorita, što je teže. U politici se sve brzo može preokrenuti. Oprezni smo i kampanju radimo kao da zaostajemo", kaže Tomašević na početku razgovora za Novosti.

Vi ste i nacionalni lider zeleno-lijeve koalicije. Gdje još očekujete dobar rezultat?

Ulazak u drugi krug očekujemo u Dubrovniku, gdje je naš kandidat Đuro Capor, i u Puli, gdje je to Dušica Radojčić. Naši gradonačelnički kandidati imaju šansi i u ostalim gradovima, a sigurno ulazimo u gradska vijeća u Splitu, Rijeci, Osijeku i Karlovcu, kao i u Varaždinu, gdje podržavamo nezavisnu platformu Budimo grad.

Dvije stotine ljudi pisalo je program, a deset tisuća građana dalo doprinos izradi kvartovskih programa. Bez ozbiljne organizacije takav pothvat nije moguć

U Splitu koalirate sa strankom Pametno za Split i Dalmaciju, a kandidat je njihov Jakov Prkić. Neobično je da koalirate s opcijom percipiranom kao liberalnom. Je li to odraz vaše slabosti, činjenice da u Splitu niste izgradili organizaciju?

Bivši lideri te stranke sada su u stranci Centar, a ovdje je riječ o lijevoj frakciji Pametnog. Jakov Prkić je u Gradskom vijeću bio najaktivnija oporba Željku Kerumu i HDZ-u. Naša lokalna grupa htjela je suradnju s njima, a i oni su u nama i Novoj ljevici prepoznali partnere. Dugo smo provjeravali slažemo li se oko ideoloških i socioekonomskih tema, kao što su privatizacija komunalnih usluga, investitorski urbanizam ili pretjerana turistifikacija. Pokazalo se da se slažemo. Također, i naši birači podržavaju tu koaliciju. Istina je da u sredinama van Zagreba tek podižemo organizaciju, što u uvjetima pandemije i smanjene mogućnosti putovanja nije lako.

 

Izlazimo i u županijama

Je li šteta za ljevicu što u Rijeci Možemo! i Radnička fronta međusobno konkuriraju?

Ne mislim da je šteta što birači mogu birati između nas i RF-a. Dobro je da u kampanji nema međusobnih napada. Kako stoje stvari, i jedni i drugi ćemo preći prag. Vjerujem da ćemo surađivati u Gradskom vijeću.

Prije srpanjskih parlamentarnih izbora za naš list ste rekli da se zelenom politikom ne bavite iz perspektive srednjoklasne brige za okoliš, nego iz perspektive razvoja i pasivnih krajeva. Ipak, na izbore izlazite uglavnom u urbanim centrima?

Izlazimo i u nekim županijama, no činjenica je da su prvi koraci lakši u velikim centrima. Ne izlazimo na izbore svugdje gdje imamo zainteresirane članove, nego idemo na kvalitetu. Proces izgradnje je i rizik. Fokusirali smo se na sredine u kojima imamo ljude dokazane u borbi za javni interes, oko Muzila u Puli, Srđa u Dubrovniku ili javnih dobara u Splitu. Priča da smo opcija urbane visokoobrazovane srednje klase iz centra ne drži vodu ni u Zagrebu, jer smo prva politička opcija i u perifernim četvrtima. Međutim, i u Zagrebu je trebalo vremena da se riješimo te etikete, pa će trebati i na razini Hrvatske.

Provodit ćemo programe za sve nacionalne manjine, razvijati multikulturalan grad i eliminirati bilo kakvo nasilje i netoleranciju prema nacionalnim manjinama i LGBT zajednici

Kao jedan od prvih poteza najavljujete sveobuhvatnu reviziju. Koliko će Zagrepčani čekati dok se ne snađete i ne izvidite, primjerice, je li moguće raskinuti ugovore s tvrtkama Petra Pripuza?

Riječ je o tri revizije. Prvo financijskoj, da utvrdimo stvarno stanje duga. Druga je revizija javnih nabava, kako bismo napravili uštede. Planiramo i reviziju korištenja gradske imovine, koja se do sada koristila uz mnoštvo nepravilnosti. Znamo da Split s deset puta manje adventskih kućica ostvaruje veći prihod od najma u odnosu na Zagreb. Treća revizija odnosi se na vanjske ugovore s privatnim poduzećima, koji su često štetni. Utvrdit ćemo postoji li pravni temelj za raskid i koliki bi bili penali, a kolika šteta za Grad ako te ugovore ne raskinemo. Nećemo raditi ishitrene poteze koji će koštati gradske financije. Ako zbog penala nećemo jednostrano raskidati ugovore, pripremat ćemo gradska poduzeća tako da mogu preuzeti takve poslove kada ugovori isteknu. Za revizije će trebati nekoliko mjeseci, a nama će za uhodavanje trebati manje vremena nego bilo kojoj drugoj opciji. Pola godine radimo dubinsku analizu gradske uprave. Ne pripremamo se za izbore, nego za vladanje i upravljanje gradom. Korak smo ispred nekih drugih opcija, koje tek uče kako grad funkcionira.

Najavili ste smanjenje broja gradskih ureda s 27 na 15, a planirate i biranje pročelnika javnim natječajima. Postoji li, osim izglednih dogradonačelnika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta, itko na koga sigurno računate?

Prije se i gradonačelnika i pročelnike biralo u Gradskoj skupštini. Otkada se promijenio zakon, čemu sam se protivio, gradonačelnik se bira direktno, a pročelnike bira sam gradonačelnik putem javnih natječaja. Nema nijedne osobe u Zagrebu kojoj sam obećao neki položaj nakon izbora. Nadam se da ćemo dobiti što više prijava kako bismo izabrali što kvalitetnije kadrove. Stranačka iskaznica bilo koje stranke – ili neimanje iste – neće biti ni prednost ni mana. Naravno, važno je da se pročelnici slažu s političkim ciljevima koje kao uprava postavljamo i na osnovu kojih dobivamo od građana mandat na izborima.

Opsežan izborni program sadrži sve od obnove grada, širenja tramvajske mreže, restrukturiranja Zagrebačkog holdinga i razvoja privatnog sektora, do suradnje sa sindikatima i smanjenja društvenih nejednakosti. Renato Petek vaš program nazvao je "bajkovitim". Imate li kadrova koji su u stanju osigurati da program ne ostane popis želja?

Program ima viziju Zagreba do 2030. Brojne stvari nije moguće prije toga riješiti, niti želim pokretati samo projekte koji će biti završeni u mom mandatu. Svakako ćemo zatvoriti Jakuševac, konačno, prilikom ulaska u lokalnu politiku simbolički smo se popeli na to odlagalište. Nismo obećavali točan broj vrtića i domova upravo zato što nemamo uvid u financije. Smiješno je da nas optužuju oni koji obećavaju brda i doline. Zapravo, naš program je vrlo oprezan, ali ima viziju. Znamo kamo želimo doći. Zagreb ima dovoljno kadrova u gradskoj upravi i poduzećima. Znat ćemo ih organizirati. A što se tiče teze da mi kao stranka nemamo kadrova, dvije stotine ljudi pisalo je program, a deset tisuća građana dalo doprinos izradi kvartovskih programa. Bez ozbiljne organizacije takav pothvat nije moguć.

 

Unaprijedit ćemo socijalne transfere

Možete li navesti neke stavke programa koje bi bile iskaz vaše klasne politike, brige za interese najsiromašnijih?

Za razliku od nekih drugih opcija, postojeću upravu nikada nismo kritizirali zbog socijalnih politika, transfera prema umirovljenicima i socijalno ugroženima. Ne samo da te transfere nećemo rezati, nego ćemo ih po mogućnosti i unaprijediti. Pobrinut ćemo se da stariji mogu dobiti pomoć i u vlastitim, a ne samo u domovima za stare i nemoćne kao institucijama. Zalaganje za dostupnost vrtića, škola i zdravstvenih usluga u svim kvartovima također je iskaz klasne politike. Nastojat ćemo da komunalne usluge budu što jeftinije, a najsiromašnija kućanstva mogla bi biti oslobođenja plaćanja. Što se stambene politike tiče, Zagreb je među europskim metropolama s najvišom cijenom najma u odnosu na primanja. Osim toga, svega dva posto zagrebačkog stambenog fonda u najmu je u javnom i neprofitnom vlasništvu, dok je u Beču to 60 posto. Poticat ćemo stambene zadruge i otvoriti gradske resurse za izgradnju neprofitnih i javnih stanova za najam.

Vaš program sadrži poglavlja za LGBT zajednicu i romsku manjinu. Nema ničega o srpskoj i ostalim manjinama, iako u Zagrebu živi više Srba no u Vukovaru?

Provodit ćemo programe za sve nacionalne manjine, razvijati multikulturalan grad i eliminirati bilo kakvo nasilje i netoleranciju prema nacionalnim manjinama i LGBT zajednici. Romska manjina je vjerojatno iskočila što se obespravljenosti tiče jer su u pojedinim gradskim četvrtima uvjeti za Rome posebno teški.

Na neukusnu opasku Aleksandra Stankovića da uz vaše ime tražilica Google najviše veže pojam "Srbin" odgovorili ste da se "tako ne deklarirate". Ne bi li lijevi odgovor na spominjanje nacionalnosti u pogrdnom kontekstu trebao glasiti drugačije, biste li na opasku da se uz vas veže pojam "homo" odgovorili tek da se tako ne deklarirate?

Ostao sam zatečen pitanjem pa sam refleksno odgovorio. Nisam u tom trenutku shvatio to kao pogrdno spominjanje nacionalnosti, no činjenica je da nemali broj ljudi i dalje smatra kako je nečija pripadnost srpskom narodu razlog za političku diskreditaciju i gore od toga, što smatram potpuno neprihvatljivim i protiv čega sam se i do sada borio, kao i protiv svakog drugog oblika diskriminacije, po bilo kojoj osnovi.

Glasali ste 2017. protiv preimenovanja Trga maršala Tita, što su slavili Zlatko Hasanbegović i Velimir Bujanec. Prošle ste godine izjavili da biste podržali inicijativu da se trgu vrati Titovo ime, ali da to nije prioritet. Zašto?

U situaciji u kojoj je grad razrušen, a komunalna infrastruktura sve gora i gora, fokusirat ćemo se prije svega na direktno podizanje kvalitete života svih građana. Kad je dolazila inicijativa za promjenu imena Trga maršala Tita, kritizirali smo to i iz perspektive da krajnju desnicu ne zanimaju komunalni problemi koji bi unaprijedili materijalne uvjete života ljudi.

Sadašnja pozicija može se shvatiti kao nedosljednost i bježanje od jasnog stava. Zašto vi ne biste pokrenuli inicijativu i poslali odlučan signal da baštinite antifašizam, konačno logo Nove ljevice je stilizirana petokraka?

Imam danas potpuno isti stav kao što sam ga imao i prije godinu dana i prije tri godine kad je došla u Gradsku skupštinu inicijativa krajnje desnice. Nova ljevica je isti stav kao moj, koliko se sjećam, istaknula prije godinu dana. Stav da će podržati vraćanje imena ukoliko dođe takva inicijativa, ali da to nije prioritet u odnosu na sve tekuće probleme.

Profilirali ste se kao žestoki protivnik HDZ-a i Andreja Plenkovića osobno. Kao gradonačelnik morat ćete surađivati i s ravnateljem Fonda za obnovu Damirom Vanđelićem i s Plenkovićem. Hoće li vaši sukobi štetiti građanima i najavljenim ambicioznim projektima, poput gradnje bolnice u Novom Zagrebu?

Ni u Rijeci nije na vlasti HDZ, pa Grad i država oko infrastrukturnih projekata surađuju. Za tri godine su parlamentarni izbori. Ukoliko zbog države neće biti obnove i drugih projekata, vjerujem da će građani Zagreba kazniti HDZ, koji je na parlamentarnim izborima bio najjača stranka u prvoj izbornoj jedinici. Treba obnoviti sve stare bolnice, naročito one stradale u potresu i tu ćemo koristiti fondove Europske unije. Gradnja bolnice u Novom Zagrebu u suradnji s državom nije samo pitanje pravednosti pristupa zdravstvenim uslugama, nego i sigurnosti. Nemamo nijednu bolnicu ne samo južno od Save, nego ni južno od željezničke pruge.

 

Zlata Đurđević je dobar izbor

Najavili ste podršku Dinamu što se tiče gradnje novog stadiona, ali uz uvjet demokratizacije upravljanje klubom. Znamo kako funkcionira Dinamo pod braćom Mamić, ali može li Grad Zagreb to uvjetovati?

Dinamo kao udruga ne ispunjava zahtjeve iz Zakona o sportu i Zakona o udrugama. O svemu odlučuje 80 članova skupštine kluba, dok oko 11.000 članova ne odlučuje ni o čemu. Ako Grad i Dinamo sklapaju partnerstvo za narednih 50 ili 100 godina, ako dajemo Dinamu u koncesiju zemljište na temelju kojeg će dignuti kredit kako bi sam mogao financirati rušenje postojećeg i izgradnju novog stadiona, onda je odgovorno da znamo kako će se koristiti imovina koju smo dali. I u postojećoj skupštini Dinama postoje glasovi koji kažu da klub ne može biti talac dvojice ljudi. Novi stadion je dugoročni interes i kluba i Grada. Rušenje postojećeg i gradnja novog stadiona ukupno dođe 450 milijuna, dok bi obnova postojećeg koštala još 700 milijuna kuna. To mi je žao, jer je u taj stadion već ulupano više od pola milijarde. Isto tako, godišnje Zagreb izdvaja oko sedam milijuna kuna za održavanje starog stadiona, a kad bi došlo do ovog partnerstva, taj bi novac ostao Gradu da ga uložimo u dječji sport.

U sukobu predsjednika Zorana Milanovića i HDZ-a oko kontrole nad pravosuđem i izbora Zlate Đurđević na čelo Vrhovnog suda stali ste na Milanovićevu stranu?

Smatramo da je Zlata Đurđević dobar izbor i da Zakon o sudovima zadire u ustavne ovlasti predsjednika. Situacija da predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbija pustiti u proceduru prijedlog predsjednika države predstavlja neprihvatljiv i opasan presedan. O tome da li je neki prijedlog u skladu sa zakonom i Ustavom ne odlučuje predsjednik Sabora, nego svi zastupnici, njih 151. Bez obzira na to što Milanovićev komunikacijski stil nije i nikada neće biti moj stil, vjerujem i da je njegova odlučnost utjecala na to da je Plenkovićev kandidat Đuro Sessa – inače grubo optužen od Zdravka Mamića za uzimanje mita – ispao iz igre. Kao i na činjenicu da Ivan Turudić nije izabran na čelo Visokog kaznenog suda koji je za njega osmišljen, pa sada javno prijeti da zna tko nije glasao za njega. Kakva je to država?