Poklapala se ostavka ministrice kulture Andree Zlatar Violić s privremenim prestankom izlaska kulturnog dvotjednika ‘Zarez’ – koji je upravo ona prije 16 godina pokrenula s grupom prebjega iz ‘Vijenca’ – ili ne, taj je sinkronicitet ipak, kako se ono kaže, indikativan.
Kako doznajemo iz pisma/peticije upućene javnosti, ove novine za kulturu opet nisu mogle platiti troškove štampariji Slobodne Dalmacije, pa su Splićani odbili štampati novi broj. Lova iz resornog ministarstva, a riječ je o nešto više od pola milijuna kuna, trebala bi ovih dana stići, baš kao i ugovor, pa je nadati se da će ‘Zarezov’ 405/6 dvobroj izaći u petak, paralelno kad i ovaj broj ‘Novosti’. Još koja o koincidencijama. Naime, pred koju sezonu revnosni akteri s tzv. nezavisne scene – koji su svoje nalaze brže-bolje dojavili tužilaštvu – iskopali su da se novopostavljena ministrica kulture nije na vrijeme ispisala iz vlasničke strukture Druge strane d.o.o., dakle izdavača ‘Zareza’. I da je, prema tome, formalno gledajući, s nove funkcije pogodovala vlastitom projektu. Epilog gledamo ovih dana: na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano je prvo ročište na kojem Državno odvjetništvo u ime države traži povrat 1,2 milijuna kuna za financiranje ‘Zareza’ u 2012. i 2013. godini zbog optužbi za sukob interesa.
U peticiji pod nazivom ‘Tko stoji iza Zareza?’, a pod koju su se potpisale brojne domaće i regionalne kulturne organizacije te više desetaka pojedinaca, podsjeća se, između ostaloga, na ulogu ‘Zareza’ na medijskoj sceni i zašto je on značajan. ‘Zato što je u dugom vijeku izlaženja odradio iznimno važan dio posla u afirmiranju mladih, neafirmiranih autora koji su često donosili nove perspektive, uviđali nove momente u kritičkoj teoriji i kulturnim praksama te ih uvodili u medijski mainstream. Zarez je prepoznao važnost otvorenosti kulturnog polja, trudio se otvarati prostor različitim diskursima unutar jednog medijskog okvira preispitujući govor u kulturi stavljanjem kulturnih djelatnosti u kontekst društvenih fenomena, javnih politika i općedruštvenih kretanja. Jer, oblikovanje vrsnih autora s društveno-humanističkom pozadinom zahtijeva iscrpan i dugotrajan rad s urednicima koji odvajaju vrijeme kako bi stilski i sadržajno radili na edukaciji budućih radnika u medijima, unatoč aktualnoj medijskoj krizi.’
Koji su trenutačni financijski pokazatelji i gdje curi, pojasnila je urednica ‘Zareza’ Marija Ćaćić u intervjuu Forumu. Kaže: ‘Grad Zagreb nije isplatio nijedan dio sredstava koja su nam dodijeljena za 2014. godinu. K tome su nam sredstva prošle godine smanjena sa 180 na 141 tisuću kuna, a ove godine dalje srezana na 95.000 kuna. Pomalo je neobično podnositi financijska izvješća i izvješća o provedbi programa, primjerice, ako niste vidjeli ništa od tih sredstava. Ministarstvo kulture trebalo bi isplatiti manji iznos za prethodni period od 30. ožujka 2014. do 30. ožujka 2015. godine, a prihodi od prodaje redovito kasne, s tim da je naša naklada 4000 primjeraka – broj pretplatnika se drastično smanjio, pogotovo javnih institucija, koje su prvo rezale na takvim manjim izdacima.’
Neki ‘Zarezu’ predlažu da se redakcija prebaci na internetsko izdanje, jer je štampanje u današnjim vremenima krize luksuz. Drugi bi pak rado da ‘Zarez’ doživi sudbinu ‘Vjesnika’. Međutim, velik dio kulturne javnosti, ne samo oni koji su se potpisali pod pismo/peticiju, nego i čitaoci, bivši i sadašnji suradnici, sigurno ne žele izgubiti novine koje su među ‘posljednjim listovima za kulturu, a ujedno i posljednji iz pedesetogodišnje tradicije novina koje su otvarale prostor mladim autorima, donoseći nove teme i žanrove. Tradicija je to koja je počela s Omladinskim tjednikom, nastavila se Studentskim listom, Poletom, kasnije Arkzinom’.
