I ove, kao i ranijih godina, masa poštovalaca Josipa Broza Tita slegla se prve subote nakon 25. maja, datuma njegovog rođenja, u Kumrovec kako bi uz odavanje počasti maršalu izrazila protest nad svim pokušajima revizije povijesti, porasta fašizma i loše situacije u zemljama na prostoru bivše Jugoslavije. Na ovogodišnjem skupu u Kumrovcu koji je uz SABA RH organizirao Savez društava Josip Broz Tito, sakupilo se oko 6.000 ljudi.

Mojca Kolesnik, potpredsjednica Zveze koruških partizanov sa sjedištem u Celovcu (Klagenfurtu) nikad do sada nije bila u Kumrovcu. Mojca je pripadnica slovenske manjine u Austriji i živi u Pliberku, varoši koja je kod nas poznatija pod nazivom Bleiburg.

Nacionalne stranke su opljačkale što je stvoreno za vrijeme Tita, i danas se bogate na osnovu naroda i sirotinje - kaže Refik Sejdić iz Cazina

- Kad se pravila granica, nama koji smo ostali u Austriji, garantirali su prava na jezik i škole za koje se svaki dan trebamo ponovo boriti. A muči nas i komemoracija za ustaše koja je sramota za naše mjesto i za nas koji tamo živimo. Sad su se naše antifašističke i lijeve organizacije udružile i zatražile da se preispita održavanje tog skupa. Nismo uspjeli, ali se kamen zakotrljao - rekla je Mojca.

U Kumrovcu je bila i grupa članova Saveza komunista Hrvatske iz Dalja. Dragan Nemet, potpredsjednik SKH ističe da je njegova općinska organizacija prvi put nakon skoro 30 godina izišla na lokalne izbore i da im je falilo tridesetak glasova da uđu u općinsko vijeće. Ostali smo na Titovom putu - rekao je Dragan.

Na pitanje o sve snažnijim traženjima da se tragovi na Tita uklone, Dragan kaže: ‘Mi komunisti možemo i u ilegali da radimo. Čak ni na silu neće uspeti da nas spreče’.

Jednu od mnogih zastava bivše države nosio je i Pajo Pajić iz Banja Luke.

- Za mene je Tito ikona, kao i za još preko 600 ljudi koliko nas ima u udruženju njegovih poštovalaca. U Banja Luci nas ljudi zbog toga fizički napadaju, jer kažu - Tito je njih zajeb’o. Zajebali su oni sami sebe - to su sve brđani - kaže Pajo.

Njegov sugrađanin Dragan Ignjatović kaže da su nacionalisti nametnuli vještačke granice, tri naroda i tri entiteta. Jedina je šansa da se BiH ponovo spoji sa svojim susjedima. To će valjda biti za 50 ili sto godina, jer će narod progledati. Nažalost za istoriju to je kratak period, a za njega cijeli ljudski vijek.

Nakon skupa pitali smo i suorganizatora, predsjednika SABA-e RH Franju Habulina o okruženju ‘Dana mladosti - dana radosti’. Isto je kao i lani, napadi na njega se uvijek intenziviraju u travnju i svibnju, i to je očekivano.

- Pokušavamo kroz naše znanstvene skupove reći što je što i da se Tito i partizani neopravdano napadaju - rekao je on uvjeren da će ostati ime Trga maršala Tita, jer Zagreb ipak nije fašistički već antifašistički grad. ‘Bila bi sramota da maknemo ime tog trga dok u svjetskim metropolama njihovi stanovnici ulicama i trgovima odaju počast Titu ulicama i trgovima koji nose njegovo ime’.

- Svake godine dolazim na obilježavanje našeg dana mladosti, naše Jugoslavije, druga Tita. Živio sam u Jugoslaviji, bio njegov vojnik, a sad mi sve to fali, jer više nemam ništa, nemam posla ni slobodu kretanja. U Jugoslaviji smo imali sve - rekao je Refik Sejdić iz Cazina, ističući da u Cazinu Tita cijene po dobrom.

- Nacionalne stranke su opljačkale što je stvoreno za vrijeme Tita, i danas se bogate na osnovu naroda i sirotinje - rekao je Refik.

Njegov zemljak Sead Hajrahović u Kumrovec je došao da se sjeti mladih dana.

- Ovdje sam da se sjetim naše Jugoslavije, bratstva i jedinstva i sreće. Srećemo se na Neretvi. Sutjesci, Drvaru, ali Kumrovec je Kumrovec - kaže Sead koji je na poziv svojih prijatelja došao iz Njemačke gdje radi. On je jedan od osnivača udruženja ‘Ja, Josip Broz Tito’.

- Tito je kod nas 1942. godine rekao ‘Ja se zovem Josip Broz’ i kao sjećanje na to je postavljen veliki spomenik koji su cazinski fašisti s vehabijama srušili, a danas se predstavljaju kao antifašisti. Volim Cazin ko svog oca i mater, ko Tita. Ali ne mogu ga voliti dok tamo ima fašista i vehabija - rekao je Sead.

U Kumrovec se ne dolazi radi prošlosti nego sadašnjosti i budućnosti - rekao je Jovan Vejnović, predsjednik Saveza društava ‘Josip Broz Tito’.

- BDP je danas niži nego prije 30 godina, a kupovna moć manja nego 1978. godine dok je socijalna i ekonomska sigurnost na sve nižem nivou, rekao je Vejnović i dodao kako ‘Danas u Hrvatskoj marširaju crnokošuljaši i oni koji pozivaju na ubijanje dok vlast to ignorira i govori da je demokratsko pravo i sloboda da svatko izražava svoje stavove. Neofašizam se kapilarno uvlači u obrazovanje, visoko školstvo i institucije. Smrt sadašnjem fašizmu!’

- Mladi su Titu uvijek bili na prvom mjestu. Mladi su nekad bili nositelji društvenog razvoja, a danas im se isključivo nude vjera i nacionalizam, zavod za zapošljavanje i minimalna plaća, zbog čega se sve više njih odlučuje na napuštanje zemlje - rekao je predsjednik SABA-e RH Franjo Habulin. Po njegovim riječima: ‘Ne smije se prihvatiti teza ‘dosta je i partizana i ustaša’ sve dok se stvari jednom zauvijek ne postave na svoje mjesto’.

Osim predstavnika lokalnih vlasti, u sklopu programa koji je vodio Dubravko Sidor, prisutnima se obratio i počasni predsjednik Saveza društava ‘Josip Broz Tito’ Tomislav Badovinac, dok su osim dva partizanska zbora iz Zagreba i Ljubljane te KUD-a ‘Jusuf Sabljaković’ iz Pećigrada, u programu učestvovali i glumac Vili Matula i sopranistica Barbara Ottman.