Prošlotjedni sporazum Mađarske i Poljske s ostalih 25 članica Europske unije, postignut uz posredovanje Njemačke koja predsjeda Vijećem EU-a, u nizu reakcija proglašen je pobjedom Unije, no u stvarnosti bi mogao imati teške posljedice. Varšava i Budimpešta vetom su blokirale višegodišnji EU-proračun i sredstva fonda za oporavak od ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, prijeko potrebna naročito jugu eurozone, državama poput Španjolske i Italije. Ukupna vrijednost tih sredstava prelazi 1800 milijardi eura. Mađarski i poljski premijeri Viktor Orbán i Mateusz Morawiecki veto su uložili zato što je EU namjeravala korištenje tih sredstava vezati uz poštivanje vladavine prava. Obje vlade svjesno i planski potkopavaju trodiobu vlasti i nezavisnost pravosuđa u svojim zemljama te stavljaju pod nadzor medije i nevladine organizacije. Orbánu se zamjera i da EU-sredstva zloupotrebljava za bogaćenje političkih saveznika i njemu bliskih tajkuna. Mađarska i Poljska uvelike profitiraju zahvaljujući Uniji: 2018. je novac iz Bruxellesa činio 3,43 posto poljskog i 4,97 posto Mađarskog BDP-a. Poljsko ministarstvo gospodarstva procjenjuje da se četvrtina gospodarskog rasta i 600.000 radnih mjesta može zahvaliti sredstvima EU-a.
Unatoč tome EU je popustila te pristala na "interpretativnu izjavu", prema kojoj se odluka o uvjetovanju dodjele novca poštivanjem vladavine prava neće primjenjivati dok se ne razrade smjernice za primjenu mehanizma, koje će biti dovršene tek nakon odluke Suda EU. Mađarska ministrica pravosuđa Judit Varga, osim što je na Twitteru proslavila "pobjedu", već je najavila da će se Budimpešta svakako obratiti Sudu. Prije sudske odluke neće biti ni sankcija, pa je primjena mehanizma vladavine prava odgođena barem do 2022.
Postoje barem tri veća problema. Prvo, ističe njemački portal Verfassungsblog, specijaliziran za pravna pitanja, "unatoč svojoj političkoj prirodi, ova interpretativna izjava uključuje ozbiljne legalne posljedice", "iskazuje neviđeno zanemarivanje vladavine prava" i krši temelje EU-a. Nadalje, sukob nikad nije bio "samo" oko nezavisnosti pravosuđa: "mađarska i poljska vlada nisu sakrivale da je ovo dio šireg sukoba oko toga što EU treba biti. Njihova vizija Europe svodi se na ideju da je to prije svega zajednica uzajamne zaštite nacionalnih vlada kako bi one maksimizirale svoju moć i – u slučaju Mađarske – bogatstvo, što slobodnije od bilo kakvih demokratskih i legalnih kontrola". Drugo, ističe Guardian, uspješna bi ucjena mogla Mađarsku, Poljsku, ali i ostale ohrabriti da i dalje ucjenjuju i istovremeno dobivaju novac: "Neposredna prijetnja Unije nije mogućnost da Mađarska i Poljska krenu za Britanijom, već to što će one ostati punopravne članice kluba, mada uporno krše njegova najvažnija pravila." Treći problem je što politički sukobi ne ometaju opsežnu ekonomsku suradnju. Audi, Mercedes i BMW Mađarskoj posjeduje niz tvornica te uživaju u poreznim povlasticama, jeftinoj radnoj snazi i subvencijama mađarske vlade, koja je od 2010. do 2017. za potpore stranim tvrtkama izdvojila 255 milijarde eura. Ukratko, njemačka autoindustrija Orbánom je prilično zadovoljna.
