U Zagrebu je upriličen tradicionalni jugoslavenski svesokolski slet kojem je prisustvovalo više od 12.000 sudionika, među kojima su bili i gosti iz Poljske, Čehoslovačke i Rusije. Ali, već prvoga dana sportska priredba se u nekim dijelovima grada (Jelačićev trg, Wilsonov trg, Savska cesta, Lašćina…) pretvorila u gruba politička i fizička razračunavanja štapovima, noževima, pa čak i vatrenim oružjem. Nerede su izazvali pripadnici frankovačke mladeži, fizički nasrćući na članove Jugoslavenskog sokola. Policija je intervenirala tek kad se začula pucnjava iz pištolja. Nadležne službe obavijestile su javnost da je tom prilikom ozlijeđeno pet civilnih osoba i pet policajaca.
Tim su povodom zagrebačke Novosti objavile vrlo oštar komentar: "Ovaj grad su stvarali privrednici svih vrsta i svih plemena našega naroda. Zato je Zagreb postao tako velik i lijep da su ga svi voljeli. Njemu su pjevali himne i hrvatski i srpski pjesnici, njega su mazili, tepali mu s puno ljubavi svi naši krajevi i Zagreb je bio na to ponosan. Međutim, poslije rata dobio je ovaj grad mnoštvo nepoćudnih došljaka. Došli bučani da potisnu kućane!.. Došli su ovamo ljudi koji ne rade, već halabuče, koji pretvaraju gradske ulice u razbojišta i žive na račun nekakve čudne politike…
Jedan je savršeni nesmisao okriviti ljude, koji su ovamo došli kao gosti iz dalekih krajeva Jugoslavije, da su oni sukrivci političkih sporova kod nas… Oni su došli ovamo široka srca i puni simpatija za Zagreb. I zamislite kako se ti ljudi sada osjećaju, kad su za svoje simpatije prema gradu – dočekani toljagama i kamenjem… Političari bi trebali težiti tomu da grad što ljepše i sjajnije dočeka svoje goste tako da, kad se vrate natrag u Srbiju, Bosnu, Vojvodinu i drugdje, mogu kazati svima koji drukčije misle: 'Krivo mislite kad tvrdite da je Zagreb grad koji mrzi, koji sije plemensku svađu, i koji neće nikakove sporazume.
Zagreb je širokogrudan, miran i gostoljubiv i zato ćemo pomoći one političare koji hoće sporazum sa Zagrebom…' A sada neka zagrebački političari, koji su ovih posljednjih dana odobravali nerede, preispitaju svoju savjest i odgovore hoće li naši gosti odista otići u ovakvom raspoloženju…" pitaju se Novosti.
Na putu iz Roterdama za Alžir jugoslavenski parobrod Kostrena od sigurne je smrti spasio trojicu članova posade malog francuskog sportskog aviona – pilota, mehaničara i telegrafistu, koji su se zbog kvara na motoru morali prisilno spustiti na morsku površinu, nekoliko kilometara od španjolske obale.
Telegrafista Kostrene je čuo očajničke radio-pozive u pomoć, pa se kapetan broda odmah uputio prema mjestu odakle su stizali pozivi. Mladi pilot i njegova dva suputnika spašeni su u posljednji čas. U moru su proveli gotovo dvadeset sati, a posada Kostrene zatekla ih je kako se grčevito drže za ostatke aviona, na granici iscrpljenosti.