Mahmud Abas predsjednik je Palestinske samouprave 17 godina, prvi je i jedini čovjek na toj dužnosti, izabran na jedinim održanim predsjedničkim izborima; čelni je čovjek Fataha, u studenom će napuniti 87 godina, zapadni mediji javljaju da nije dobrog zdravlja, pojedini, kao što je to nedavno učinio britanski Guardian, samo što nisu objavili nekrolog živom čovjeku. Koliko god Guardianov tekst mjestimično djelovao nepristojno (jer doista zvuči kao nekrolog živome, a daleko od toga nije ni tekst objavljen u Ha'aretzu krajem rujna), pitanje "što poslije Abasa?" sasvim je legitimno i njime se politički prognostičari itekako bave. Prije 17 godina, kada je nakon smrti Jasera Arafata izabran za predsjednika Palestinske samouprave, stvari su izgledale dobro. Izraelsko-palestinski mirovni proces još je bio živ i živahan, Palestinci su stvarali institucije samouprave, moguće buduće države. Nakon predsjedničkih, sljedeće, 2006. godine, održani su parlamentarni izbori i tada su stvari krenule nizbrdo. Nije pobijedio Abasov Fatah, najsnažnija stranka unutar Palestinske oslobodilačke organizacije, nego je pobijedio islamistički pokret Hamas. Bit će da tada ni zapadni svijet ni Rusija, inače zaduženi za mirovni proces, nisu ni pokušali shvatiti trenutak i učiniti sve da ratoborni Hamas uvuku u političke procese. Izbio je palestinski građanski rat koji je ionako fizički podijeljenu Palestinsku samoupravu podijelio i politički – Fatahu Zapadna obala, Hamasu Pojas Gaze. U to se doba počela slamati i izgradnja demokratskih institucija u Palestini. Krize su bile prevelike, demokrata premalo, a kako je davnih dana konstatirao Friedrich Ebert – nema demokracije bez demokrata. Na to se nakalemilo duboko i dugotrajno izraelsko skretanje udesno, blokada mirovnog procesa za čime je uslijedio međunarodni dezinteresman za njega, nekoliko ratova Hamas – Izrael, neprekidno odgađanje novih izbora u Palestini, bilo predsjedničkih, bilo parlamentarnih. I jedini i drugi trebali su biti održani lani, odgođeni su do daljnjeg.
O tome što nakon Abasa, iliti Abu Mazena kako glasi njegovo nomme de guerre, ne spekulira se samo zbog njegove dobi nego i zbog narušenog zdravlja. A najjednostavniji odgovor na pitanje "što poslije?" glasi "nitko ne zna". U slučaju odlaska Abasa (političkog ili biološkog) predsjednik parlamenta postaje v.d. predsjednika i u roku od 60 dana raspisuje izbore. To je već 16 godina Aziz Duvaik iz Hamasa, a zbog raskola između Hamasa i Fataha praktički je nemoguće zamisliti institucionalnu tranziciju. Današnji je Fatah nepopularan i na Zapadnoj obali, posebno među mlađima. Mogući Abasov nasljednik unutar Fataha je Husein al-Šeih, a njega ograničava i vlastita nepopularnost. Osim toga, politička tranzicija pod njegovim uvjetima je praktično neostvariva. On traži da se budući izbori provedu i u istočnom dijelu Jeruzalema, a doista je teško vjerovati da će Izrael to dopustiti. Fatah je razrovan frakcijskim borbama, a potencijalno najjači igrač, generalni sekretar za Zapadnu obalu, Marvan Barguti u zatvoru je u Izraelu gdje je osuđen na pet doživotnih robija.
Situacija je za Palestince nevesela: nagađa se da bi se nakon Abasove smrti mogao raspasti Fatah, a mogla bi se raspasti i Palestinska oslobodilačka organizacija, a nagađa se i o izbijanju novog sukoba između Hamasa i Fataha, baš kao i o mogućnosti izbijanja treće intifade. Ne nagađa se već se zna, objavio je dnevni list Jediot Ahronot, da izraelska vojska ima plan "Sumrak" koji će aktivirati nakon Abasove smrti. Prema planu vojska bi trebala rasporediti znatne snage prema Zapadnoj obali i pojačati osiguranje izraelskih naselja. Abas će umjesto koliko-toliko demokratskih institucija iza sebe ostaviti sasušene ljušture bez naročitog demokratskog potencijala što je posljedica i okolnosti, ali i njegovog stila vladanja snažno prožetog njegovim školovanjem u Sovjetskom Savezu i suradnjom s KGB-om. A o svemu tome piše se i nagađa uoči petih izraelskih parlamentarnih izbora u tri i pol godine nakon kojih je upitno kada će i hoće li biti formirana stabilna vlada. A uoči izbora, kako često bude, sukobi između Izraela i Palestinaca postaju žešći i češći. U utorak, 25. listopada, ubijena su četiri Palestinca, trojica u Nablusu na Zapadnoj obali.
