Kakvo je ekonomsko stanje u Jagodnjaku?
U općini živi oko dvije tisuće stanovnika: većina su poljoprivrednici, tu je par većih pogona poput Belja i dvije-tri građevinske tvrtke, ali je nezaposlenost velika. Među nezaposlenima je podosta starijih pred mirovinom i Roma. Lani je na javnim radovima bilo zaposleno 70 osoba, no samo na tri do šest mjeseci. Kroz program ‘Zaželi’ lani su kao gerontodomaćice zaposlene dvije starije ženske osobe. Imamo ambulantu, ali zahtjevnije zdravstvene poteškoće moramo rješavati drugdje. U katastar i slične ustanove moramo u Beli Manastir ili Osijek, ali ti gradovi nisu daleko, a postoji i javni prijevoz.
Ima li kakvih pomaka vezanih uz povrat oduzete imovine?
Značajnijeg povrata stotina hektara šuma i pašnjaka nacionaliziranih poslije Drugoga svjetskog rata nije bilo: očito, nema volje da se te površine vrate lokalnoj samoupravi, pa smo tako bili prisiljeni u plan raspolaganja zemljištem uvrstiti povrat 850 hektara grofu Draškoviću, ali ne i cijelu šumu Gakovac otetu bolmanskim stočarima. U tom je smislu najveći problem Agrokorovo Belje koje u zakupu drži 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države uz bagatelnu naknadu, 700 kuna za hektar, znatno nižu nego za individualne poljoprivrednike. Od toga naša općina nema nikakve koristi: zapošljavaju malo ovdašnjih ljudi, ali nam uništavanjem putova, mostova i kanala pričinjavaju milijunsku štetu. Uostalom, nemogućnost unajmljivanja zemlje zatvorila je mnoge OPG-ove,l a njihove članove natjerala na iseljavanje, kao i u cijeloj Baranji. Ipak, puno je onih odlučnih u namjeri da ovdje ostanu i opstanu.
Ipak, Jagodnjak je veliko gradilište. Koji se projekti trenutačno izvode?
Prošlu smo godinu završili radno, a tako smo i ovu započeli: radi se na desetak projekata za koje je novac osiguran što iz vlastitih izvora, a što preko EU-fondova, ministarstava i drugih investitora. Radovi na 1,4 kilometra dionice Ceste Vuka Karadžića u Bolmanu su praktički gotovi, treba još samo ponešto dovršiti. Za obnovu jagodnjačke ulice nazvane po Jovanu Jovanoviću Zmaju planiramo potrošiti oko pet milijuna kuna, a u općinskom središtu već na mjestu starog podižemo novi vatrogasni dom. Osim toga, obnavljamo zgradu općine i ambulante, popravljamo zemljane putove, obnavljamo mostove i čistimo kanale. Kako bismo ovdje teško živjeli bez tzv. otresnica, koje sprečavaju da se blato s kotača traktora i poljoprivrednih strojeva rasipa po cestovnom asfaltu, lani smo ih sagradili deset, a namjeravamo postaviti i nove. Na prošlogodišnjem smo natječaju za sredine s više od pet posto stanovnika manjinske nacionalne pripadnosti dobili dvjesto tisuća kuna za rekonstrukciju Karadžićeve ceste, ali natječajne uvjete nije zadovoljio nijedan ovdašnji OPG, samo je jedna informatička tvrtka dobila novčanu potporu za obrtnike. Sličan natječaj očekujemo i ove godine, pa se nadamo da će na njemu proći više malih poljoprivrednika i poduzetnika iz naše općine.
Kako rade organizacije i udruge srpske zajednice općine?
U jagodnjačkim područnim školama održava se nastava na srpskom jeziku i ćirilićnom pismu po tzv. modelu A. Organiziran je i pravoslavni vjeronauk, pa djeca imaju mogućnost upoznati se s kulturom, historijom i tradicijom svoje nacionalne zajednice. Osim toga, unutar pododbora SKD-a Prosvjeta aktivno djeluju folklorna i literarna sekcija, koje priređuju bar šest programa godišnje. Tu su dva nogometna klupa sa svim dobnim i igračkim kategorijama, čiji su rezultati na razini daleko većih, daleko bogatijih klubova. Jaka su i ovdašnja lovačka društva, pa upravo podupiremo obnovu lovačkog doma u Jagodnjaku. Ženska udruženja Jagodnjaka i Bolmana planiraju i ove godine tradicionalnu proslavu Osmog marta, tako da je društveni život naše općine doista bogat.
