Novosti

Kultura

Стaнић и Aндрић

Пoзoришним кoмaдoм, нaстaлим нa пoглaвљимa "Нa Дрини ћуприje", глумaц Tихoмир Стaнић Вукoвaрчaнe je пoдсeтиo нa знaчaj кaпитaлнoг дeлa

Large informator stani%c4%87 i andri%c4%87 %c4%87irilica

Specijalizovao se za Andrića – Tihomir Stanić (foto Dejan Rakita/PIXSELL)

Monodramom "Na Drini ćuprija" Ive Andrića, u izvođenju glumca Tihomira Stanića, nastavljen je ciklus programskih aktivnosti Srpskog doma u Vukovaru, te obeležen Dan maternjeg jezika.

Reč je o kapitalnom delu nobelovca, a za interpretaciju, Stanić je 2001. godine kao jednu celinu odabrao prva četiri od ukupno 24 poglavlja knjige, koja prati priču o Mehmed paši Sokoloviću, koji je u detinjstvu bio odveden iz svog sela i odveden u Stambol, noseći kao dečak deo bola sa sobom, a da bi otklonio tu bol i svoje nelagodnosti, kasnije je sagradio most na Drini.

- Priča završava smrću velikog vezira, koji u tom trenutku liči na ostarelog i premlaćenog seljaka iz visokog sela Sokolovića - rekao je Stanić. Predstava je više nego dobro prihvaćena među publikom, što pokazuju brojna gostovanja beogradskog glumca koji je ovim komadom postao spona između publike i velikog pisca. Izvodeći ovaj komad, tumačenjem Andrićevog lika i režiranjem televizijske serije "Nobelovac", ta veza se učvršćuje.

- Unutar ove celine, svaki put prepoznam neku novu misao ili nešto naučim iako sam je nebrojeno puta ponovio - istakao je glumac, navodeći svoje impresije Andrićem. Ćuprija na Drini je središte teksta i mera svih stvari i dešavanja u romanu. Osim njene metaforičke dimenzije, odnosno povezivanja dve obale i mirenja različitih kulturnih identiteta, nalazi se i ona simbolička, a to je dimenzija čovekovog postojanja.

- Ovo što ja govorim, odjednom ponovo izaziva veliko interesovanje kod publike, često ga igram i ponekad se pitam kako mi ne dosadi. Ima puno asocijacija unutar samog teksta i na vreme u kojem živimo i na sudbinu naroda kojem pripadamo, koja se ciklično ponavlja. U dalekom svetu ljudi se prepoznaju, po sudbini koja ih je odvela iz zavičaja na drugi kraj sveta i onda se često identifikuju s tim Mehmed pašom, koji je promenio jezik, ime, veru i zavičaj - zaključio je beogradski glumac.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više