Srdinac kod Koprivnice jedno je od najstarijih naselja na području Koprivničko-križevačke županije, ali je istovremeno i najpustije. Prvo je to krajiško mjesto u kojemu danas, nažalost, gotovo da više nema pravoslavnih Srba. Od nekadašnjih 200 stanovnika – danas ih je ostalo tek petorica starije životne dobi.
- U selu su sami starci, nema nas puno. Jedan dio ljudi je umro, mladi otišli. Nema ništa, jad i bijeda. Više nemamo ni autobusne linije, ukinuli je. Bolnica i ambulanta su nam daleko. Za nas bolesne to je najgore. Kroz selo je išla i pokretna trgovina, sad više ni toga nema. Imamo asfalt i struju ali to nije dovoljno za život. Male su penzije. Za vrijeme Jugoslavije bilo je kudikamo bolje - rekao je Stevo Stanko, jedan od malobrojnih mještana Srdinca.
- U susjedno selo Plavšinac, došla sam udajom 70-tih godina prošloga stoljeća. Dobro se sjećam Srdinca iz tadašnjih vremena. Bilo je to veliko selo, brojno i uzorno. Većinom su tu živjeli pravoslavci, vrijedni i pošteni ljudi. Bili su to gazde koji su imali velika imanja, moderne kuće i mnogo zemlje. Znam da je gotovo svaka kuća imala farmu krava i svinja te svu mehanizaciju. Tamo već osamdesetih i devedesetih sve se to izmijenilo. Stariji su ljudi sve više umirali, a mladi odlazili u Koprivnicu i druga mjesta radi posla, škole ili braka. Katastrofa je što se to desilo sa tim selom - rekla je Ana Vitković, mještanka susjednog Plavšinca.
Srdinac je osnovan u prvoj polovini 16. vijeka, a naziv je dobio po znamenitom krajiškom vojvodi Srdiji ili Srđi. Vojvoda Srdija u to je doba bio krajiški komandant Komarnice – današnjeg Novigrada Podravskog. U historiji je ostao upamćen po važnoj pobijedi nad velikom turskom vojskom u okolini Novigrada Podravskog. Tom prilikom, kako se navodi u zapisima podravskog umjetnika i književnika Ivana Večenaja - život je izgubio i jedan turski vojskovođa. Potomci vojvode Srdije kasnije su nosili prezime Srdići.
No, poslije više od 300 godina postojanja, selo Srdinac koga krasi duga i bogata historija, više gotovo ne postoji. Nema ni porodice Srdića, ni ostalih starih porodica poput Prijića ili Grubačevića. Ostalo je samo nekoliko ostarjelih mještana, nešto povremenih vikendaša i velik broj napuštenih kuća koje se raspadaju i zarasle su u korov. Sadašnja slika toga podravskoga sela podsjeća na slike brojnih pustih sela ratnom poharanih Banije, Korduna ili zapadne Slavonije.
Srdinac koji se danas nalazi u općini Novigrad Podravski - kao i još oko desetak manjih srpskih naselja - doživljava tako sudbinu koja sve više prijeti i drugim seoskim mjestima u Hrvatskoj. Povećanje iseljavanja zbog ekonomskih, političkih, ratnih i drugih razloga krajem prošloga i prvom polovinom ovoga vijeka, dovode sve više do izumiranja sela. Srdinac je, nažalost, kad su u pitanju stari krajiški krajevi Prigorja i Podravine, prva žrtva takvih negativnih povijesnih i društvenih procesa.
