Srbija i njene institucije još jednom izražavaju nepodijeljenu spremnost da pruže pomoć potresom pogođenim područjima Banije i svima koji tamo žive, nezavisno od nacionalne pripadnosti, zaključak je prošlotjedne sjednice Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Narodne skupštine Republike Srbije na kojoj je bilo riječi o srpskoj zajednici u Hrvatskoj, pa su njeni predstavnici sudjelovali u radu.
- Ni Srbiju nisu mimoišle teškoće, ali je ona našla načine da ih prebrodi i na pravi način odgovori tim izazovima - rekao je predsjednik Odbora Milimir Vujadinović, podsjetivši da je Srbija na razne načine pomagala zemljama u svom okruženju, doniravši vakcine protiv Covida – 19 Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, te vakcinišući medicinske radnike iz oba entiteta Bosne i Hercegovine.
- Pružanjem materijalne i nematerijalne pomoći Srbija dokazuje da se zalaže za politiku solidarnosti i gajenja prijateljskih odnosa, a pomoć nosi i te kako važnu političku poruku pa utiče na međusobne odnose nacionalnih zajednica u Hrvatskoj - naglasio je Vujadinović.
- Banija razorena ratom, raseljena, zahvaćena epidemijom i na kraju razorena zemljotresom, ima priliku da se potpuno ne samo obnovi nego i revitalizuje u najširem smislu; ekonomskom, infrastrukturnom, socijalnom i demografskom. Najveći deo posla treba da se uradi u okvirima Hrvatske, ali ono što se ne sme zaboraviti je činjenica da je prva i najznačajnija pomoć došla iz naše matice Srbije. Ta pomoć nije samo materijalne prirode, već je pružena ruka Srbima u Hrvatskoj i samoj Hrvatskoj. Za Srbe u Hrvatskoj je to veliki impuls jer ta pomoć nije bila očekivana ali je došla pravovremeno i na pravi način - rekla je u Beogradu potpredsjednica Srpskog narodnog vijeća i saborska zastupnica Dragana Jeckov. Naglasila je da su tom prilikom ljudi pokazali svoje najbolje lice, oličeno u humanosti i otvorenosti.
- Srbija je u tome prednjačila zajedno s Republikom Srpskom i mi to nećemo zaboraviti jer je za nas Srbe u Hrvatskoj to najveći i najznačajniji događaj - istaknula je Jeckov. Jelena Nestorović, jedna od koordinatorica SNV-ove akcije "Banija je naša kuća“, podsjetila je članove Odbora na pogibije ljudi i razaranja sela od kojih su neka sravnjena sa zemljom.
- Institucije i organizacije su svjesne činjenice da je Baniji potrebna dugoročna pomoć i da je potrebno uspostaviti sisteme da se bude prisutan kad prođe prvi nalet suosjećanja građana. Banija je ostala bez vode, bez puteva i njena obnova je posao koji će trajati. Doprinos Srbije u tome jača našu zajednicu i on je prirodan, ne samo zato što tamo žive i Srbi već što smo dvije susjedne zemlje. Bez obzira na sva neriješena pitanja i sukobe, u takvim situacijama nastojimo da budemo veći ljudi – istaknula je Jelena Nestorović.
- Pomoć Srbije upućena je brzo i u narodu je jako dobro prihvaćena i pozdravljena. Zemljotres ne bira ni veru, ni nacionalnost, on razara sve pred sobom. Sve se može popraviti i nadoknaditi ali ljudske žrtve su nenadoknadive - rekao je donedavni petrinjski paroh Saša Umićević i dodao da je na Baniji jedina bez oštećenja prošla nova crkva Sv. Spiridona koja se gradi u centru Petrinje na mjestu crkve minirane 1991.
- Mještani Banije po ko zna koji put ostali bez ičega, a Srbija je prva priskočila u pomoć i to ne samo srpskoj zajednici, već svim građanima Hrvatske bez obzira na nacionalnost. Milion eura pomoći koje je Srbija uputila Vladi RH namijenjeni su svim stradalnicima zemljotresa. Srbija se ponovo pokazala kao lider u regionu, a predsednik Aleksandar Vučić kao neko ko hoće da gradi dobrosusedske odnose - rekao je predsjednik Zajedničkog veća opština (ZVO) Srđan Jeremić, ističući da je pomoć Srbije u proteklih nekoliko godina povećana i za 300 posto.
Svoje je dojmove nakon skupa za Novosti pružila Jelena Nestorović. Po njenim riječima, učesnici skupa izrazili su spremnost da i dalje pomažu svima, tražeći da na vrijeme znaju potrebe i budu informirani o čitavom procesu koji će odvijati narednih mjeseci i godina kako bi mogli dati što veći doprinos. Kao koordinatorica zadužena za aktiviste, naglasila je odličnu suradnju s ostalim nevladinim organizacijama.
- Zadnjih tjedana ima sve više zajedničkih koordinativnih sastanaka da se međusobno informiramo i vodimo zajedničke evidencije kako ne bi došlo do preklapanja jer se primijetilo da nekoliko organizacija daje istu pomoć istim ljudima. Naročito je dobra suradnja sa SPC-om, odnosno s Mitropolijom zagrebačko-ljubljanskom - rekla je Nestorović. Na pitanje pokazuju li ljudi isti entuzijazam kao ranije, kaže da je prvi val volonterizma prošao.
- Bilo je za očekivati da to neće biti vječno. Zato je SNV-u bilo važno ustanoviti sistem aktivista spremnih da narednih mjeseci ili pola godine budu tu i da svako od njih bude zadužen za brigu o nekoliko sela. Dakle da kontinuirano obilaze stanovnike, prikupljaju informacije o njihovom trenutnom stanju, ažuriraju informacije, na primjer jesu ili ih obišli statičari, gdje se redovno dostavlja humanitarna pomoć, a gdje se ne dostavlja, da li je netko tko je imao potrebu za kontejnerom ili građevinskim materijalom tu potrebu ispunio i masu drugih pitanja koje ljudima na terenu život znače. Pomoć je vrlo značajna; do sada smo osigurali 125 kontejnera, a ljudima smo dali na hiljade paketa pomoći. Skladište u Vrginmostu je glavna baza gdje se prate svi ulasci i izlasci robe Manja skladišta koja imamo po županiji, povlače robu iz Vrginmosta, tako da je evidentiran svaki humanitarni paket. Kako je to proces koji se ne zaustavlja, a podaci se mijenjaju, mi ćemo podnijeti izvještaj s konačnim podacima tek kad se krajem marta okonča prva etapa akcije. S proljećem kreće druga etapa u kojoj ćemo biti više usmjereni na građevinski materijal i popravak kuća - zaključila je Nestorović.
