Poredak zapadnobalkanskih država koji je u izvještaju "Zemlje u tranziciji – Od slabljenja demokracije do autoritarne agresije" sastavila američka nevladina organizacije Freedom House, uzimajući u obzir provođenje demokratskih procesa i reformi, izgleda ovako: prva je Hrvatska (demokratski skor 4,25, stupanj demokracije 54 posto), slijedi Crna Gora (3,82, 47 posto), potom Sjeverna Makedonija (3,82, 47 posto), Srbija (pad sa 3,89 na 3,79, 46 posto), Albanija (3,75, 46 posto), Bosna i Hercegovina (pad skora 3,36 na 3,29, 38 posto) i na kraju Kosovo (pad sa 3,14 na 3,25, 38 posto). Za usporedbu, najbolje na listi stoje Estonija (6,04, 83 posto), Latvija (5,79, 80 posto) Litva (pad sa 5,68 na 5,64, 77 posto)…

Također je zaključeno da su četiri zemlje, Albanija, Hrvatska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija u ukupnom skoru stagnirale – usprkos tome što su Hrvatska i Crna Gora u pojedinim oblastima istraživanja napredovale. Kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji – u njihovom učinku nije bilo nikakvih promjena.

Što se tiče Hrvatske, u izvještaju se spominje dolazak reformista na vlast na lokalnim izborima u Zagrebu i Splitu koji su na tragu na tragu reformističkih gradonačelnika u Bukureštu i Budimpešti, ali je uz to ocijenjeno pad što se tiče korupcije.

Ukupan učinak Crne Gore nepromijenjen je u odnosu na prethodni izvještaj. Ta država ostvarila je napredak u oblasti demokratske vladavine na nacionalnoj razini, ali je nazadovala kada je riječ o nezavisnosti pravosuđa i pravosudnom okviru.

U izvještaju se tvrdi da je Srbija najviše nazadovala u sektoru provođenja demokratskih reformi. Prema tom izvještaju za 2022. godinu treću godinu zaredom Srbija ne spada u kategoriju demokratskih država, već među hibridne režime u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici manjka demokratskih reformi. Ukupan učinak Srbije smanjen je sa 3,89 na 3,79, što u postotku znači nazadovanje sa 48 na 46 posto, piše Glas Amerike. U odnosu na prošlogodišnji izvještaj Srbiju su, prema kriterijima te nevladine organizacije, po učinku pretekle Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Uz Srbiju, najdrastičnije nazadovanje ostvarila je Bosna i Hercegovina i to u oblastima demokratske vladavine na nacionalnom nivou i civilnog društva.

Država Zapadnog Balkana koja je u 2021. ostvarila najveći napredak je Kosovo – u sferi demokratske vladavine na nacionalnom nivou i pravosuđu. Nije zabilježila nazadovanje ni u jednom sektoru koje istražuje Freedom House.

Međutim, Slovenija, koja u izvještaju nije grupirana kao balkanska država, označena je zemljom u kojoj je zabilježeno najdrastičnije nazadovanje u posljednjih godinu dana, ali je usprkos tome zadržala status konsolidirane demokracije. Vlada premijera Janeza Janše ugrozila je slobodu medija, smanjila povjerenje javnosti u pravosuđe i umanjila ulogu parlamenta.

Freedom House tvrdi da se većina od sedam zapadnobalkanskih zemalja i dalje nalazi u kategoriji hibridnih režima ili vlada u tranziciji, osim Hrvatske, koja je označena kao polukonsolidirana demokracija. Hibridna vlast, kako je ranije definirala vašingtonska nevladina organizacija, istovremeno može provoditi političku represiju i raspisivati izbore. Svega šest od 29 država ostalo je u kategoriji konsolidiranih demokracija, što je manje u odnosu na osam iz 2004. Riječ je o Češkoj, Estoniji, Letoniji, Litvi, Slovačkoj i Sloveniji.

Izvještaj "Zemlje u tranziciji" zasnovan je na procjeni stanja u ukupno sedam sektora: demokratska vladavina na nacionalnoj razini, izborni proces, nezavisnost medija, civilno društvo, demokratska vladavina na lokalnom nivou, korupcija, pravosudni okvir i nezavisnost.

"Uz Rusiju, Bjelorusiju i Kazahstan – najlošiji učinak ostvarili su Azerbajdžan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan, čiji su vladari srušili stupove otvorenog društva, uključujući nezavisne medije i organizacije civilnog društva", navodi vašingtonska nevladina organizacija.

"Dužnosnici u hibridnim režimima oslanjaju se na taktiku zavadi pa vladaj da bi oslabili podršku građana opoziciji. Uzmite u obzir Srbiju: pošto nije uspjela postići dogovor s opozicijskim strankama u vezi s uvjetima za aprilske izbore, vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) nagovorila je neke od opozicijskih grupa da potpišu sličan sporazum, čime ih je praktično 'vazalizirala'", navodi se u tekstu. Prema zaključcima izvještaja Srbija je nazadovala u oblastima civilnog društva, nezavisnih medija i korupcije.