U gotovo opustjelom selu Donji Skrad u Općini Barilović u Karlovačkoj županiji, na samoj granici nekadašnje UNPA zone Sektor sjever, u utorak je održana centralna komemoracija Srpskog narodnog vijeća za žrtve operacije "Oluja". Kako je rekla zamjenica predsjednika SNV-a Aneta Vladimirov, u tom mjestu, u zaseoku Dmitrovići, u kući familije Končalović, ubijeno je 5. kolovoza 1995. petero ljudi, većinom poodmakle životne dobi, koji su ostali kod svojih kuća. Stanka Končalović (1905.), Zorka Gazibara (1910.), Kata Dmitrović (1914.), Nikola Dmitrović (1930.) i Smiljana Končalović (1942.) odvedeni su u podrum kuće i ubijeni, a Danica Dmitrović (1935.), koja je pobjegla, sutradan je uhvaćena, silovana i bačena u bunar. Za zločin nitko nije odgovarao niti je uopće pokrenuta istraga, a ostaci su tek pred kraj 2019. identificirani i dostojanstveno sahranjeni u Velikom Kozincu i u Donjem Skradu.
Parastos žrtvama su služili arhimandrit Naum iz manastira u Donjem Budačkom i karlovački paroh Darko Dugonjić. Skupu je prisustvovalo stotinjak ljudi toga dijela Korduna i neki od potomaka žrtava. Obratili su im se predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, potpredsjednik Vlade Boris Milošević i Vesna Teršelič iz Documente. Došli su Davor Trkulja iz zagrebačke ambasade Republike Srbije, karlovački dožupan Dejan Mihajlović, sisačko-moslavačka dožupanica Mirjana Olujić, saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga, srpski političar Nenad Čanak te brojni drugi funkcioneri srpske zajednice. Generalni sekretar SNV-a Saša Milošević pročitao je 14. izjavu sjećanja SNV-a čiji je autor Milorad Pupovac. "Sjećat ćemo se svojeg, a nećemo zaboravljati stradanje drugog. Priznavat ćemo stradanje drugog, kao što očekujemo da naše bude priznato", glavna je poruka te izjave sjećanja.
- Prema podacima HHO-a 667 civila je ubijeno i nestalo u vrijeme operacije "Oluja" i nakon nje. Vrlo je važno da Srpsko narodno vijeće organizira komemoracije i da svake godine izabere neko drugo mjesto jer toliko je tih rastresenih kuća u rastresenim selima koje ne stižemo obići, a bitno je da stojimo uz one koji su bili najbliže ubijenima i bitno je da budemo jedni uz druge i u životu i u sjećanju na umrle - kazala je Vesna Teršelič, spomenuvši da su malobrojni zločini procesuirani i da na tome treba i dalje inzistirati.
Pod prozor prostorije u kojoj su žrtve ubijene položene su ruže i upaljene svijeće, kao i uz bunar gdje je bačena Danica Dmitrović. Na isti način prisutni su se poklonili i trojici hrvatskih vojnika iz Ozlja koji su u Donjem Skradu poginuli 5. kolovoza 1995.
- Kao što je rečeno na komemoraciji, rodbine žrtava i seljani ovdje znaju da nisu sami i da žrtve nisu zaboravljene. Želimo poslati poruku mira i pomirenja, da ćemo raditi dalje na uspostavi pomirenja, da ćemo nastaviti slati poruke koje smo započeli prošle godine - kazao je Boris Milošević.
Polaganje cvijeća i svijeća za civilne žrtve (Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)
- Ovo je drugi put da polažemo cvijeće poginulim hrvatskim vojnicima, nakon Gline. Želim reći zašto. Do 1991. ova dva naroda su obilježavala i komemorirala zajedničke žrtve na osnovi zajedničke ideje slobode i ideje zajedničke političke zajednice. Nakon rata završenog prije 26 godina mi i dalje mislimo da žrtve koje komemoriramo odvojeno nisu zajedničke zato što su političke ideje slobode bile različite. Na ovom mjestu želim podsjetiti da jesu. I to ćemo pokazati. Vrijeme je da na prostoru Hrvatske i ostalom prostoru bivše Jugoslavije, prije svega Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, počnemo tako gledati na žrtve, na ratno stradanje koje smo uzrokovali. Nitko treći to neće razumjeti i nitko treći neće takvu potrebu u ozbiljnom smislu imati ako je mi nemamo - rekao je Milorad Pupovac.
Nakon obilaska mjesta stradanja hrvatskih vojnika on je odgovorio na desetak novinarskih pitanja uglavnom vezanih uz zločin koji se komemorirao, uz nedolazak predstavnika hrvatskih vlasti na ovo mjesto i neodlazak predstavnika SDSS-a u Knin, ali i odlazak u Beograd na tamošnju komemoraciju za žrtve "Oluje".
- Umjesto da su imali sigurnost, ljudi koji su ostali su ubijeni, a za zločin nije pokrenuta istraga i nitko nije odgovarao. Nažalost, nije jedini... Svi koji su došli danas mi ih nismo prebrojavali sa koje su strane, hrvatske, srpske ili neke treće. Bili su oni koji su smatrali da je potrebno da dođu. Bili ste vi iz medija koji ste smatrali da je potrebno da o ovome izvijestite. Ovakve stvari i ovakve poruke kakve mi odašiljemo sa mjesta komemoracija ne mogu dobiti podršku odmah i nije realno da je dobiju odmah. Kada će to biti, mi ne znamo, time gospodare oni koji vode države i državne politike. Ali, mi ćemo nastaviti – kazao je Pupovac.
Napomenuo je da su danas komemorativne politike sjećanja pretvorene u neku vrstu produžetka ratovanja, bez svijesti da pravi mir i potpuni mir može biti postignut promjenama takvih političkih komemorativnih praksi. Odlazak Borisa Miloševića lani u Knin, kazao je, nije jedna gesta, jednogodišnji ritual, to se treba raditi tokom cijele godine, stvarati atmosferu, otklanjati se od ratnih politika i sjećanja povezanih s ratom. Za pozdrav "Za dom spremni" kazao je da je to bio službeni pozdrav jednog ne samo zločinačkog režima nego režima kakvih je u civilizaciji ljudske vrste bilo malo, a koji je ideale države i ideale slobode pretvorio u politiku smrti i istrebljenja drugih i drugačijih, Srba, Roma, Židova i Hrvata antifašista.
Boris Milošević je rekao da njegov nedolazak u Knin ove godine ne znači prekid procesa pomirenja.
- Idemo korak po korak. Povjerenje nije izgubljeno, nastavljamo politiku uključivosti, razumijevanja i gradimo povjerenja onako kako smo to nagovijestili prošle godine - kazao je Milošević.
Video prilog s komemoracije možete pogledati ako kliknete na fotografiju iznad teksta.
