U skladu s novim kurikulumom građanskog odgoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja preporučit će školama posjet Spomen-području Jasenovac, tako da ga škole, ako se odluče za tu aktivnost, mogu na vrijeme uvrstiti u svoje školske kurikulume, citirao je Jutarnji list izvor iz Ministarstva koje vodi Blaženka Divjak. Prije nekoliko mjeseci takav zahtjev službeno su od Ministarstva zatražili predstavnici SDSS-a, SNV-a i SKD 'Prosvjeta'.
Napominje se da je Ministarstvo u dopisu ravnatelju Javne ustanove SP-a Jasenovac Ivi Pejakoviću istaknulo kako podržava inicijativu da učenici osnovnih i srednjih škola, koje u nastavnom planu obrađuju sadržaje vezane uz Holokaust i Drugi svjetski rat, u okviru školskog kurikuluma planiraju i posjete Jasenovcu.
Time Ministarstvo želi povećati izuzetno skromno zanimanje za dolazak u Jasenovac. Prošle godine mjesto stradanja više od 80.000 Srba, Roma, Židova i hrvatskih antifašista posjetilo je tek 15 grupa učenika iz Hrvatske i 19 iz inozemstva, od čega najviše iz Italije i Slovenije. U 2017. godini broj je bio još manji, tek devet grupa, uz 12 iz stranih država.
Snježana Koren, predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti s Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta i autorica brojnih radova koji se bave hrvatskom poviješću 20. stoljeća, kaže za Novosti da se od 2004. godine redovito održavaju kvalitetni, dobro organizirani i prilično posjećeni seminari za nastavnike i profesore gdje se razgovara o razdoblju Holokausta, ali da unatoč tome nije došlo do povećanja broja grupa u Jasenovcu.
- Rekla bih da je žalosno da su nam uopće potrebne ovakve preporuke da bismo doveli više učenika u Jasenovac. S druge strane, bilo bi zanimljivo usporediti broj grupa prije 2014. godine i danas. Uzimam tu godinu kao početnu s obzirom da je zadnjih pet godina došlo do intenziviranja debata o prošlosti što je dovelo do pada broja učenika koji posjećuju Jasenovac. Neke kolege, koje su prije bez ikakvih problema vodile djecu u Jasenovac, kažu da zadnjih godina teško uspijevaju prikupiti djecu i dobiti odobrenje roditelja da ih vode tamo. Očito da način na koji se u javnom prostoru ophodimo s prošlošću, prije svega u političkom kontekstu, ima puno važniji utjecaj od edukacije. Kakvu će ulogu imati preporuke tek nam ostaje vidjeti, ali vrlo vjerojatno će dobiti onoliko odjeka koliko će političkog utjecaja i moći imati onih koj ih donose - kaže Snježana Koren.
I zaista, u posljednjih sedam godina Jasenovac su posjetile ukupno 104 školske grupe, 62 osnovnoškolske i 42 srednjoškolske. Najviše ih je, objavio je nedavno Novi list, bilo 2013. godine kada su mjesto gdje je bio ustaški logor posjetile 22 grupe, a najmanje lani, samo devet. Intenzitet je bio najveći dok je na vlasti bila Kukuriku koalicija.
Također se ističe da Jasenovac uglavnom posjećuju učenici iz obližnjih mjesta, poput Osnovne škole ‘Popovača’ čiji učenici svake godine dolaze u dvije grupe, a od srednjih redovni su učenici karlovačke gimnazije, a česti iz zagrebačke Osnovne škole ‘Ivana Meštrovića’, osnovnih škola iz Ludine i Novske, te pakrački srednjoškolci. Zanimljivo je da učenici Osnovne škole ‘Jasenovac‘ ne posjećuju memorijalni muzej svake godine. Od 2012. godine iz te su škole bile samo tri organizirane skupine, a nijednom nisu došli učenici iz Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije.
Za usporedbu, ove godine Vukovar će posjetiti oko 43 tisuće učenika osmih razreda iz cijele Hrvatske u sklopu programa obaveznih posjeta tome gradu, a kao pilot-projekt od ove godine se organiziraju i posjeti Pakracu, Karlovcu i Kninu gdje bi školarci, po preporuci Ministarstva, ‘učili o vrijednostima Domovinskog rata i bitkama koje su vođene na tim područjima’.
Pejaković je rekao za Jutarnji list da Spomen-park Jasenovac sa školskim grupama radi po obrazovnom programu koji se sastoji od tri dijela: posjet prostoru nekadašnjeg logora Jasenovac uz stručno vodstvo kustosa, obilazak Memorijalnog muzeja te radionice s učenicima u prostoru Obrazovnog centra. Program traje oko tri sata. ‘Ciljevi su da se učenici upoznaju s osnovnim činjenicama o logoru Jasenovac: osuda ustaškog pokreta te zločina počinjenih na osnovi rasnih zakona i ideologije ustaškog pokreta kroz priče o ljudskim sudbinama, izazivanje suosjećanja prema žrtvama i zatočenicima logora te poruka za sadašnjost i budućnost da bi učenici imali jasan stav o osudi ideologija koje određene pojedince i skupine u društvu etiketiraju kao ‘drugačije’’, rekao je Pejaković.
