Izjavom sjećanja Srpskog narodnog vijeća i parastosom u crkvu Preobraženja Gospodnjeg Srbi u Zagrebu su danas, 3. avgusta, obilježili godišnjicu Oluje.
"Srpsko narodno vijeće na 28. godišnjicu "Oluje " sjeća se posljednjeg velikog historijskog stradanja i egzodusa Srba koji je njome prouzročen. Također se sjećamo svih pripadnika srpskog, hrvatskog i drugih naroda, koji su privremeno ili trajno ostali bez svojih zavičaja, svojih bližnjih i svoje imovine u ratnim godinama koje su prethodile ljetu 1995. godine", stoji u 16. izjavi sjećanja koju je u dvorani sjedišta Srpskog narodnog vijeća pročitao generalni sekretar SNV-a Saša Milošević.
"Trebamo se sjetiti da je teret obnove kulture mira i pomirenja u Hrvatskoj, ali i drugdje, i dalje u najvećoj mjeri na manjinama. Naročito na srpskoj manjini. Postupci netolerancije, diskriminacije, nepriznavanja zajamčenih prava (na pismo i obrazovanje) ili njihovo osporavanje (na političku participaciju) te širenje antisrpskih osjećaja i govora mržnje još uvijek su prisutni, a samo je njihov intenzitet promjenjiv, čemu značajno doprinose državne politike sjećanja i njihove komemorativne prakse. Zbog njih, oni koji su manjina nerijetko žive u strahu od komemoriranja vlastita stradanja", navodi se u izjavi.
- Unatoč svojem višestrukom historijskom stradanju u 20. stoljeću, Srbi u Hrvatskoj otpor diskriminaciji i nepravdi i dalje će pokazivati svojom otpornošću na mržnju i odgajanjem budućih generacija u poštovanju i solidarnosti s našim komšijama, odnosno susjedima, naglašava se u izjavi koju je potpisao Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a.
Prisutnima se obratila i Tatjana Vukobratović Spasojević, naglasivši da mnogi koji su živjeli u krajevima koji su opustjeli nakon Oluje 1995. imaju svoja iskustva i stradanja.
Prije čitanja izjave sjećanja, parastos u crkvi služio je arhimandrit Danilo Ljubotina uz sasluženje zagrebačkog sveštenstva.
- Molimo se da sve stradale, žene, djecu, starce, za sve one čije ime znamo i još za mnogo čija imena ne znamo. Molimo se i za one koji su učinili zločine da i njima Gospod otvori um i srce da vide tuđu bol, kao što i mi vidimo tuđe boli. Molimo se zato što nije naša zadnja riječ; zadnju riječ će imati sam Gospod Bog, obratio se arhimandrit prisutnima koji su držali zapaljene svijeće.
Komemorativnim skupovima prisustvovali su brojni aktivisti srpskih organizacija i institucija, od "Prosvjete" do SDF-a, manjinski vijećnici i građani. Izjave sjećanja pročitane su u svim vijećima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
