Na mjesnom groblju u Mariji Gorici, mjestu kod Zaprešića, 25. aprila održana je komemoracija u znak sjećanja na stradanje grupe od preko 40 Roma i Sinta u obližnjem selu Hrastini koje su u noći s 24. na 25. aprila 1945. godine ubili pripadnici Prvog ustaškog obrambenog zdruga, tzv. luburićevci.

Komemoracija je održana kod spomenika iz 1977. koji je lani obnovio Savez Roma "Kali Sara", u suradnji s općinom Marija Gorica i saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem. Robert Korenić iz Kali Sare istaknuo je rad Marija Šimunkovića i Đorđa Mihovilovića, historičara koji su u svojoj knjizi opisali zločin u Hrastini.

- Prije 79 godina na ovom su mjestu pokopani posmrtni ostaci žrtava jednog od najvećih ustaških zločina nad Romima izvan jasenovačkog koncentracijskog kompleksa. Više od 40 osoba, Roma, Sinta, trudnica, djece, žena i muškaraca pod okriljem noći lišeno je života samo par tjedana prije oslobođenja zemlje. Bili su artistička, cirkuska skupina koja je u tmurnim ratnim vremenima donosila radost u sela i gradove, među stanovništvo umorno od rata, okovano u okvire teške svakodnevice NDH - rekao je Korenić.

Naglasio je da su članovi stradale grupe braće Vinter u konstantnim migracijama rađani u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Jugoslaviji.

- Prije zločina natjerali su ih da pred njima nastupe. Kako se morao osjećati Stefan Vinter, vođa ova skupine? Njemački veteran iz Prvog svjetskog rata. Izbjegao je sudbinu svoje familije, svojih drugova tako što se sakrio. Kada su ustaše otišle, došao je u Mariju Goricu i saznao istinu - istaknuo je Korenić.

- Kad sam bio u ovdašnjoj osnovnoj školi na promociji knjige o ovom pokolju, rekao sam da ću sve učiniti da groblje i spomenik, koji je tada bio u jako lošem stanju, budu drugačiji i u tome smo uspjeli. Već smo tri puta organizirali komemoraciju i vjerujem da će ona biti tradicionalna - rekao je Veljko Kajtazi.

Naglasio je da su sporazumima sa SABA RH omogućili da Kali Sara počne održavati sva groblja u Hrvatskoj na mjestima na kojima su Romi pobijeni. Podsjetio je kako je nakon jasenovačkog proboja 22. travnja za dva dana došlo do masakra Roma za koje se dugo godina nije znalo da su bili Romi, jer su imali drugačija imena.

- I dan danas doživljavamo da mnogo Roma mijenja imena i prezimena da bi opstali u sredinama u kojima se nalaze, pa čak i djetetu kad se rodi daju imena koja nosi većinsko stanovništvo - rekao je Kajtazi i naglasio da još 2012. nitko nije sanjao da će biti organizirane komemoracije za Rome u Uštici, a da je to postignuto zahvaljujući podršci Vlade premijera Plenkovića.

Ubijena su najmanje 43 člana grupe, među kojima su bile žene, djeca i trudnice. Na kraju rata žrtve su ekshumirane i pokopane na groblju.