Kod ratom oštećene crkve Svetog Georgija u Slatinskom Drenovcu 15. decembra održana je komemoracija u znak sjećanja na stradanja Srba zapadne Slavonije i Bilogore ujesen 1991. godine, kada je s područja Voćina, Podravske Slatine, Grubišnog Polja, Sirača, Đulovca, Daruvara, Požege, iz ukupno 180-ak sela, prisilno protjerano oko 51.000 civila srpske nacionalnosti. Pred oko 50 okupljenih parastos za žrtve služili su sveštenici Jovan Šaulić i Dragan Gaćeša. Po riječima Mladena Kulića, predsjednika organizacionog odbora za obilježavanje progona, čitava jesen 1991. bila je obilježena strahom od predstojećih događaja.
- Već 30. oktobra 1991. godine Srbi Bilogore su bili prisiljeni da napuste Turčević Polje i okolna sela. Sećamo se nadrealnih slika kada su Papuk prelazili zajedno sa svojom stokom i odlazili ka Bosni - rekao je Kulić.
Zamjenik virovitičko-podravskog župana Igor Pavković, koji je i sam bio u izbjegličkim kolonama, prisjetio se žrtava.
- Jedini njihov krimen je bio što nisu stigli otići na vrijeme. Nisu stigli otići i zato ih nema i danas ih se sjećamo s tugom - rekao je, ističući da su imena stradalih sakupljena teškom mukom jer deset godina u ovim selima nikoga nije bilo.
- Popis od osamdesetak stradalih sadrži samo žrtve s područja Mjesnog odbora Drenovac koji je danas u sastavu opštine Čačinci, pa nam preostaje mukotrpan posao saznavanja imena žrtava i sa drugih područja - rekao je Pavković.
- Drugi svjetski rat odnio je više žrtava, ali nije ispraznio ova područja jer su se ljudi vratili i nastavili život. Danas nije tako jer od oko hiljadu predratnih stanovnika Drenovca i Pušine u ova dva sela živi jedva 30-ak njih - rekao je on.
- Država nije sankcionirala nikoga za ove zločine, kao što godinama unazad ne stvara elementarne uslove za povratak izbjeglih Srba - rekao je Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a.
Bogdan Rkman, predsjednik Izvršnog odbora SDSS-a, naglasio je da suosjeća sa Zapadnoslavoncima jer je istu tragediju iskusio u Oluji.
- Jedina razlika je u tomu što ste vi živu glavu spašavali na minus dvadeset stepeni, a Srbi Korduna, Like, Dalmacije na plus 30 četiri godine kasnije - rekao je Rkman.
O egzodusu je govorila i Jelena Vučković, koja je tada imala četiri godine, a danas je najmlađa stanovnica Slatinskog Drenovca.
- Nije istina da djeca nisu ništa znala. Znala sam sve. Znala sam da odlazim od kuće. Osjetila sam strah, bol, suze. Znala sam i kada smo došli u Bosnu i kada smo došli u Berak kod Vukovara. Odlučila sam da se sa ocem i majkom vratim u rodno selo i tu vidim svoj život - rekla je ona.
Prisutnima su se obratili i predsjednik VSNM-a Bjelovarsko-bilogorske županije Darko Karanović i zamjenik gradonačelnice Pakraca Nikola Ivanović.
