Nakon Belog Manastira, Slavonskog Broda i Udbine, četvrti po redu Srpski kulturni centar otvoren je 6. travnja u Kninu, u središnjoj ulici Kralja Zvonimira. Uzvanika i ostalog svijeta za tu priliku bilo je podosta, prije svega političkih, počevši od državnih do onih lokalnih, dok je na početku osveštenje tog prostora obavio episkop dalmatinski Nikodim.
U Centru, koji se proteže na dva kata, već se odvijaju određeni manji programi. Kao što smo mogli čuti u predstavljanju, ali se i osobno uvjeriti, održavaju se muzički programi u kojima djeca uče svirati harmoniku i uče o svojem jeziku i kulturi. Zatekli smo u jednoj prostoriji raznolike i maštovite dječje crteže. U Centru se smjestio i Odjel za pravnu pomoć Srpskog narodnog vijeća (SNV), a tek se očekuju veći programi.
Kninski Srpski kulturni centar jedan je od četrdesetak sličnih projekata koje je SNV pokrenuo u posljednjih pet godina. Predsjednik SNV -a Milorad Pupovac, otvarajući službeno Srpski kulturni centar, kazao je da kultura i kulturno djelovanje spadaju među najviše domete u kojima se ljudski rod ostvaruje.
- Htjeli bismo da ovaj Centar bude mjesto u kojem će se pripadnici srpske zajednice i svi koji će ovdje dolaziti ostvarivati u gradu Kninu i ovom dijelu Dalmacije. Upravo je to smisao i svrha njegovog postojanja – kazao je Pupovac.Podsjetio je pritom okupljene na 6. aprila, na sudbonosan datum prije 83 godine za sve narode na prostoru bivše Jugoslavije, a naročito za Hrvate i Srbe. I to ne samo po stradanjima, kazao je Pupovac, već po razmjerima ukupne destrukcije koja je uslijedila nakon toga.
Podsjetio je na 1941. godinu kada je jedna velika sila krenula na malu zemlju i razorila značajan dio tadašnjeg Beograda, dodavši da ne treba ni to kao niti jedno drugo stradanje koje je uslijedilo nakon toga zaboraviti, uključujući i ono koje je prolazio ovaj grad u prvoj polovici ratnih devedesetih godina.
- Centar je značajan zbog toga što se ovdje otvara dom kulture, dom društvenih događanja i dom susreta ljudi koji imaju što međusobno podijeliti. Srbi bi u njemu mogli njegovati svoje karakteristične kulturne vrijednosti te zajedno s cijelim gradom i njegovom okolicom dijeliti vrijednosti šire kulture na prostoru na kojem žive, dok bi istovremeno vrata Centra bila otvorena za sve druge moguće kulturne doprinose samog grada, pripadnika većinskog hrvatskog naroda u ovom gradu i cijele županije Šibensko-kninske, ali i šire od toga – kazao je predsjednik SNV -a.
Dragana Jeckov, Milorad Pupovac i Anja Šimpraga (Hrvoje Jelavić/PIXSELL)
Podsjetivši na dramatične odnose u pojedinim razdobljima između Hrvata i Srba na tom području u kojima su udaljenosti i distance postojale veće nego što stvarno jesu i dublje nego što trebaju biti, Pupovac se prisjetio onih koji su značajno doprinijeli njihovom smanjenju, kao i istaknutih predstavnika Srba koji su kao gradonačelnici značajno doprinijeli Kninu.
- Za ovu priliku željeli bismo se sjetiti jednog od istaknutih političkih prvaka iz Dalmacije. Radi se o Savi Bjelanoviću, rođenom u Đevrskama, koji je dobar dio svog vijeka kao član Dalmatinskog sabora djelovao i živio u Zadru. On će ostati upamćen i po tome što je u završnoj fazi svoga ne dugog vijeka od 47 godina doprinio da se razmirice koje su ovdje u ono doba stvorene, ne uvijek voljom samog naroda, ne pretvore u lošu priču, nego pomognu suradnji i jedinstvu oko zajedničkih političkih ciljeva. Kada budemo odlučivali u imenu koje će ponijeti ovaj Centar sasvim sigurno je da će Sava Bjelanović biti među onima čiji ime će se moći birati – zaključio je Pupovac.
Kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić, uz dobrodošlicu okupljenima, kazao je da je dao podržao gradnju Centru, budući da se taj projekt uklapa u planove za razvoj starog dijela grada kako bi se u njega vratio 'život'. - Ovo je jedan kulturni Centar u kojem se neće odvijati samo kulturna događanja, nego i različita društvena događanja čemu se veselim, kao i drugim projektima te vrste u ovom gradu – istaknuo je Ćaćić.
Rođena Kninjanka i potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga naglasila je da je najljepše ipak biti u svojoj kući u – Kninu, podsjetivši da je srpska zajednica, kao i sam grad, prošla put od traumatične 1991. do 1995. godine do danas.
- Ovdje smo zajedno da slavimo različitost, suradnju i budućnost. Ovaj Centar zamišljen je kao mjesto susreta, učenja, razmjene ideja i prijateljstva. Knin i njegova okolica ishodište su mnogih naših priča, ponešto ružnih, ali i puno više lijepih, a ova kuća i Centar zalog su našim prijateljstvima i druženjima. Kada smo krenuli obnavljati tada ruševnu kuću, radili smo to s mišlju da će ona potaknuti i obnavljanje odnosa među ljudima. Da će dati novi poticaj da se i glas manjinske zajednice u Kninu čuje, ali i da djeluje kao pružena ruka suradnje i prijateljstva prema svim ljudima dobre volje. Vjerujem da Knin, a znam da je tako, može biti primjer mnogima u Hrvatskoj, kako se čuvaju običaji i kultura te kako se grade odnosi s većinskim hrvatskim narodom – kazala je Šimpraga.
Uz domjenak i pjesmu Knin je ispratio ovaj događaj u toplu proljetnu večer i noć. Među viđenijom publikom bili su prisutni i župan Šibensko-kninski Marko Jelić, saborski zastupnici SDSS -a Dragana Jeckov i Boris Milošević, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, državni tajnici, članovi Srpskog demokratskog forma kao i članovi kninskog umjetničkog društva KUD Dositej Obradović u prepoznatljivim nošnjama.
