Kakva je informiranost stanovnika vašega kraja?
Oni se o svemu uglavnom informiraju putem službene stranice općine Kistanje, koja pokriva osnovne informacije. To ipak nije dovoljno, pa smo u želji da unaprijedimo komunikaciju i s ljudima koji žive ovdje i s onima koji su u inozemstvu, odlučili pokrenuti portal Bukovica.hr, koji ovih dana započinje s radom. Taj projekt provodi kistanjski VSNM, a nadamo se da ćemo njime, osim povezivanja zajednice, ojačati i sam rad Vijeća.
Bili ste županijski koordinator projekta ‘Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava’. Kakve ste rezultate polučili?
Projekt je ponajviše bio usmjeren na jačanje samih vijeća edukacijom vijećnika, koje se učilo osnovama strateškog planiranja te samostalnoj izradi projekata i provođenju aktivnosti. Nažalost, struktura vijeća je takva da su u njima uglavnom ljudi starije životne dobi, dok mlađi uglavnom nit’ su upoznati s time što ona rade, nit’ sudjeluju u njihovim aktivnostima. To svakako valja ispraviti. Svejedno, smatram da je spomenuti projekt uspješno proveden. U planu su nam i tri projekta za srpsku Upravu za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu: prođu li na natječaju, vjerujemo da će i oni pridonijeti boljoj uključenosti mladih u rad manjinskih vijeća.
Koliko je u projekte kistanjske općine, o kojima smo u više navrata izvještavali, uključen Manastir Krka?
Suradnja s Manastirom je veoma dobra i ide u korak s razvojnim turističkim planovima, pogotovu onima vezanima uz vjerski turizam. To uključuje organizirane posjete manastirima na području Dalmatinske eparhije te ekonomski razvoj kroz poticanje proizvodnje, posebice poljoprivredne, što može biti pokretač razvoja cijeloga kraja.
Što mislite o radionicama organiziranima kako bi OPG-ovi za svoje projekte lakše povlačili novac iz EU-fondova?
Radionice su bile pun pogodak. Praktične su i nude rješenja za stvarne probleme koji muče poljoprivrednike, pa bi ih trebalo biti puno više. Osobno znam za dosta onih koji su nakon održanih radionica uspješno prijavili za projekte potpore malih poljoprivrednih gospodarstava kroz podmjere 6.3. Dakako, potrebe su puno veće, no brojni proizvođači nažalost, ne ispunjavaju kriterije predviđene pravilnicima, pa se ne mogu pronaći u nijednoj mjeri ruralnog razvoja. Jedini lijek tome je udruživanje i poticanje zadrugarstva, u čemu bismo se trebali ugledati na Italiju koja je tako potaknula razvoj malih poljoprivrednih proizvođača. Inače, na radionicama je iskazivan velik interes za uzgoj smilja: tom su kulturom zasijane veće površine, no otkupne cijene su se prepolovile i sada su oko pet-šest kuna za kilogram, za razliku od lani kad se plaćalo po 12 i više kuna. Razlog tome je to što su u posljednje vrijeme po Dalmaciji i Hercegovini podignuti veliki nasadi smilja, odnosno što je veća konkurencija i ponuda utjecala na otkupne cijene. I tom bismo problemu mogli doskočiti udruživanjem, odnosno zadružnom preradom smilja u eterična ulja. Tako bismo imali direktan pristup tržištu, bez posrednika, čime bi se posljedično smanjili rizici i povećao profit.
A kako riješiti probleme vezane uz osposobljavanje nekretnina za turističku namjenu?
Više je razloga tim problemima. Obično se zaboravlja da je turizam, poput poljoprivrede, niskoakumulativna djelatnost koja zahtijeva znatna ulaganja. Kako se obnovom porodične kuće dobiva tek ono osnovno, krov nad glavom, jasno je da prihvat sve probirljivijih i zahtjevnijih gostiju iziskuje dodatna sredstva. Krediti su malokome dostupni, a da bi se apliciralo za mjere ruralnog razvoja iz EU-fondova, preduvjet su potpuno sređeni imovinsko-pravni odnosi. To, nažalost, počesto nije slučaj. Stoga se mora krenuti s malim ulaganjima, korak po korak - bez kredita i uz puno vlastitog rada. Za početak je svakom domaćinstvu potrebno minimalno od 10.000 do 15.000 hiljada eura, pa je jasno da je bržem razvoju ruralnog turizma ipak nužna pomoć u obliku financijske potpore nadležnih fondova.
Koliko će rezultati nedavnih lokalnih izbora utjecati na nastavak vaših projektnih aktivnosti?
Pobjednik lokalnih izbora u Kistanjama, Erveniku i Biskupiji je SDSS, pa se predviđeni projekti nastavljaju po planu. Osim toga, grad Knin, koji je nositelj razvoja cijeloga kraja, ima novoga gradonačelnika Marka Jelića, čiji su planovi usmjereni na jačanje gospodarstva, ponajprije poljoprivrede i turizma. A i otvoren je za suradnju.
