Imajući u vidu antifašističku spomeničku baštinu Gline i glinskog kraja, a posebno njenu tragičnu i traumatičnu sudbinu nakon 1995. godine, kada dolazi do njenog sustavnog i temeljitog uklanjanja iz javnog prostora, važno je da se osvrnemo na jedan od rijetkih spomenika koji je preživio tako radikalne promjene. Riječ je o spomeniku u šumi Pogledić u neposrednoj blizini Gline o kojem izvještava sisački tjednik Jedinstvo od 5. studenog 1960. godine: ‘Koncem ovog mjeseca, 29. studenog, otkrit će se u šumi Pogledić, nedaleko Gline, spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora – šumarskim radnicima s područja našeg kotara.’ Ova kratka vijest objavljena je na naslovnoj stranici, zajedno sa slikom na kojoj je prikazana maketa spomenika.
Nedugo zatim, Jedinstvo informira svoje čitaoce da je svečano proslavljen Dan Republike, i da su toga dana otkriveni spomenici u Novom Pračnu kod Siska, u šumi Hrastovači pored Gornjeg Žirovca i na Poglediću kod Gline. Prema pisanju Jedinstva, ‘u prisustvu Sime Todorovića, predsjednika Kotarskog narodnog odbora, Stojše Zubera, tajnika KNO, ing. Franje Knebla, sekretara sekretarijata za šumarstvo NR Hrvatske, u utorak 29. studenoga otkriven je na brdu zvanom Pogledić nedaleko Gline, spomenik šumarskim radnicima i lugarima palim u toku NOB. Usprkos kiši koja je padala tog dana na proslavi se okupio veći broj mještana. Otkrivanju spomenika prisustvovali su i predstavnici republičkih klubova lugara i šumarskih radnika.’
Tom prilikom također je otkrivena spomen-ploča na kojoj su uklesana imena 38 palih boraca i 54 žrtve fašističkog terora. Također su upisana njihova zanimanja, mjesta rođenja, kao i godine stradanja. Završni tekst na ploči glasio je: ‘Spomenik podiže Klub lugara Kotara Sisak u znak odanosti poginulim drugovima’.
Spomenik na Poglediću privukao je pažnju i stručne javnosti, kada je u prosincu 1961. ‘Arhitektura: časopis za arhitekturu, urbanizam i primijenjenu umjetnost’ iz Zagreba, objavio pohvalan prikaz u kojem, između ostalog, piše: ‘Ovaj spomenik, ili spomen-obilježje kako ga autor naziva, djelo je kipara Momčila Krkovića iz Beograda.’ U prikazu se navodi kako ‘dva betonska bloka rastu iz zemlje na brdu Pogledić. Svojim su položajem u stalnom kontaktu sa životom i svakodnevnim događajima u podnožju. Kontrastiraju s mekoćom okolne prirode, a ipak s njom žive. Proživljavaju toplinu ljeta i hladne zimske dane, uvijek u miru i prislonjeni, kao drug do druga u teškim prošlim vremenima’ - piše u prikazu kojeg potpisuje poznati arhitekt Zdenko Kolacio.
Spomenik na Poglediću bio je jedno od prvih umjetničkih ostvarenja akademskog kipara Momčila Krkovića iz Beograda, inače rođenog u Malom Gracu kraj Gline. Iako je njegov spomenik zadržao svoj izgled, Klub lugara Sisak odlučio je 1965. postaviti novu spomen-ploču, čiji je sadržaj bio ponešto drukčiji, a broj stradalih šumara i šumarskih radnika značajno veći. Tako je novi tekst sada glasio: ‘Klub lugara Sisak sa Šumskim gospodarstvom Sisak i Društvom lugara NRH-e podižu ovaj spomenik u znak priznanja palim šumskim stručnjacima učesnicima NOB-e i žrtvama fašističkog terora u vremenu od 1941 - 1945. godine. Spomenik se podiže u okviru proslave 20-godišnjice narodnog ustanka i 40-godišnjice formiranja Šumarskog društva Hrvatske’. Zatim su uklesana imena 25 inženjera, 22 nadlugara, 4 manipulanta, 101 lugara i 53 šumskih radnika – ukupno 183 imena. Završni tekst na ploči završava riječima i datumom: ‘29. XI. 1960. godine. Klub lugara Sisak’.
U svakom slučaju, spomenik na Poglediću postaje popularno izletište Glinjana, posebno nakon što je 1975. godine u neposrednoj blizini otvoren Lovački dom, koji je u svojoj ponudi imao restoran i smještajne kapacitete za 30-ak gostiju što ga je činilo privlačnim turističkim odredištem i van granica tadašnje općine Glina. Također valja spomenuti da je u travnju 1978. započeta akcija uređenja spomen-parka, što potvrđuje novogodišnje izdanje Glinskog vjesnika iz siječnja 1981., koji je na naslovnoj stranici objavio fotografiju uređenog spomen-parka na Poglediću.
Od tada pa sve do današnjih dana mnogo toga se promijenilo u odnosu državnih vlasti prema antifašističkom nasljeđu i obrani antifašističkih vrijednosti kao evropskih i svjetskih vrijednosti, koje simbolizira ovaj jedinstveni spomenik na Poglediću, koji je danas zapušten i zanemaren, ali nije zaboravljen.
