I ove godine u Rijeci se održava Hod za slobodu, kontramiting Hodu za život, koji se već nekoliko godina održava diljem Hrvatske. Rijeka tako ostaje jedini grad koji prkosi konzervativnim idejama koje žele ograničiti pravo žena na slobodu o odlučivanju o vlastitom tijelu.

I jedan i drugi miting održavaju se ove subote, Hod za slobodu počinje u 10 sati ispred Radio Rijeke. Organizator riječkog Hoda za slobodu inicijativa je Građanke i građani Rijeke, koja okuplja nekoliko organizacija civilnog društva – Udrugu za ljudska prava i participaciju PaRiter, Deltu, Udrugu za pomoć ovisnicima Vida, Udrugu za razvoj civilnog društva Smart, Udrugu Prostor Plus, Kreativni kolektiv Kombinat, SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava, Lezbijsku organizaciju Lori, Filmaktiv, LFF, Ri Rock te brojni pojedinci i pojedinke.

- Sloboda je mogućnost samoodređenja - na koju svi i sve trebaju imati pravo. Sloboda je raditi i privređivati, sloboda je zasnivati obitelj kako i kada pojedinkama i pojedincima to odgovara, ako to i žele, sloboda je živjeti  bez bilo kakvih prisila i nasilja. Sloboda je ne biti diskriminiran/a po bilo kojoj osnovi. Sloboda je ostati u zemlji u kojoj smo rođeni/e, a ne primoravanje na odlazak radi loših društvenih i ekonomskih uvjeta. Smatramo kako u zemlji iz koje ljudi doslovno bježe jer su uvjeti za život daleko ispod zadovoljavajuće razine jednostavno više nema prostora niti vremena za nametanje dogmatskog narativa, već da se treba aktivno zauzeti za poboljšanje života građana i građanki – objasnila je za Novosti jedna od organizatorica Marinella Matejčić te poručila kako se i ove godine obraćaju onoj Rijeci koja je lani izašla na ulice i prepoznala se u poruci za slobodu, a prije svega slobodu izbora. 

- Okupljeni/e svojim su transparentima dali/e do znanja koje sve slobode i prava smatraju neupitnima. Bilo je tu direktnih poruka koje su se odnosile na slobodu odlučivanja o trudnoći, i poruka o ravnopravnosti žena i muškaraca po svim osnovama, poruka o vapaju za jačim socijalnim pravima, boljim zdravstvenim sustavom i sigurnim radnim mjestima. Poruka o prevlasti znanosti nad pseudoznanosti, o želji da se živi u sekularnoj državi, o težnji da gradimo društvo napretka, bez nacionalizama i revizionizama, u kojem ljubav dolazi u svim oblicima. Sve to bile su i poruke o Rijeci kao gradu koji se trudi ne samo nominalno već i djelima biti grad različitosti. Tim ljudima se obraćamo i ove godine jer to su ljudi koji čine pozitivne društvene pomake – prisjetila se Matejčić.

Direktan povod prošlogodišnjoj akciji bio je pokušaj da se raspišu referendumi kojima bi se otkazala ratifikacija Istanbulske konvencije te smanjila prava nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. Na miting je došlo više od dvije tisuće ljudi, a među njima je bio i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. S druge strane, inicijative Hod za život sve više se šire, ove godine njihovi mitinzi organiziraju se u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Zadru. Njihove parade pomno su pripremane, u njima sudjeluje mnogo ljudi,  a infrastruktura takva da je jasno kako nije riječ o inicijativama koje dolaze 'odozdo'.

- Svakako svake godine imaju sve više uključenih gradova. No, da bi se radila konkretna analiza o veličini, valja imati sve relevantne brojke, a to je nešto do čega je teško doći. Njihov događaj prati sad već opće poznata javna tajna da u svaki od gradova dolaze s velikim brojem autobusa iz drugih dijelova zemlje pa čak i Hercegovine. Činjenica je kako je riječ o pokretu koji ima snažnu logističku i financijsku podršku, i od crkve i iz državnog proračuna, ali i od inozemnih podupiratelja – rekla je za Novosti Jelena Androić, također jedna od organizatorica riječkog Hoda za život. Podsjetila je i kako je vidljivo da su Crkva i crkveni djelatnici u posljednje vrijeme krenuli u radikalnije obračunavanje s liberalnim i demokratskim društvenim vrijednostima te se sve više javno izlazi sa stavovima koji negiraju ljudska i ženska prava, suvremene znanstvene spoznaje i sekularnu državu. Prema njenom mišljenju, to je samo refleksija šire društvene slike.

- Liberalna demokracija je generalno u krizi. Uspon populističkih vlada pratimo u cijelom svijetu. To velikim dijelom proizlazi iz konstantne ekonomske krize koja se često prepisuje u strah od drugog i drugačijeg. U nedostatku ideologije koja bi zamijenila liberalnu demokraciju, jedan se broj ljudi okreće instant rješenjima i objašnjenjima koja produciraju fiktivnog neprijatelja. Primjer su fake newsi ili apsurdno odbacivanje znanosti i prihvaćanje zavjera svih vrsta kakvo na primjer njeguju ljudi koji podastiru dokaze da je zemlja ravna ploča. To je neka šira slika – kazala nam je Androić. No u Hrvatskoj jedino Rijeka odolijeva toj poraznoj društvenoj realnosti. A to, dakako, nije slučajno i nije od jučer.

- Kada se na referendumu odlučivalo o tome treba li se u Ustav unijeti diskriminatorna definicija braka kao zajednice muškarca i žene, Rijeka je bila jedna od svijetlih točaka koja je glasala protiv - podsjetila je Matejčić i dodala:

- Iako nas puno više prati imidž liberalnog grada nego što to uistinu jesmo, jer Rijeka je dio ovog nacionalnog tkiva koje pokazuje tendenciju zaokretanja u desno u kontekstu retradicionalizacije društva, ipak smo otvoreniji/e od ostatka Hrvatske i ljudi su ovdje senzibiliziraniji za društvena pitanja i ljudska prava.

Isto tako, Matejčić smatra da je indikativno i to da je Rijeka grad koji je pokrenuo priču s provođenjem građanskog odgoja i obrazovanja na lokalnoj razini brendirajući ga kao 'riječki model'.

- Ima nešto buntovno i dišpetljivo u nama, a pogotovo kad nam samoprozvani i upitni moralni autoriteti nameću svoja svjetonazorska shvaćanja kao jedina ispravna. I tako se grupa dišpetljivaca/ica okupila lani i pokazala, a pokazat ćemo i ove godine, da je ovo grad koji misli i djeluje te štiti ljudska i ženska prava jer želimo biti progresivno i suvremeno društvo, a ne zapadati u neka prošla vremena i propale režime – poručila je Matejčić.

I premda je Istanbulska konvencija 'obranjena', područja borbe, kao i područja ugroze šire se na sve strane – od pitanja pobačaja do cjelokupne zaštite reproduktivnih prava žena. 

- I ove se godine borimo za već stečena prava. Potrebno se boriti za život u slobodi izbora, u slobodi od nasilja i prisile, za život u slobodi od diskriminacije, za jednakost i ravnopravnost – rekla nam je Androić. Posebno se osvrnula i na pitanje novog zakona kojim se regulira pravo pobačaja. Premda je po uputama Ustavnog suda trebao već biti donesen novi zakon s obzirom na to da je prethodni zastario, nadležno ministarstvo tek je osnovalo povjerenstvo čiji je rad i više nego netransparentan.

- Što se tiče novog zakona o pobačaju, smatramo kako je sramotno i nedopustivo to što Ministarstvo zdravstva čini, i to ne samo oko pitanja ovog zakona već niza problema koji su isplivali u posljednjih nekoliko godina i načina upravljanja ovim resorom. Prema sastavu povjerenstva koje radi na prijedlogu zakona kao i samom ministru zdravstva, prekid trudnoće će prema njihovom prijedlogu zasigurno biti samo deklarativno dostupan. Bit će otežan pristup prekidu trudnoće ženama na terenu kada se suoče s bolnicom u kojoj svi liječnici i liječnice odbijaju pružati medicinsku skrb, kada se nametne savjetovanje sa svećenikom jer je u tijeku jaka kampanja da se promijeni paradigmatsko shvaćanje da liječnik liječi, a svećenik moli, što je u skladu s onime što je i ministar Kujundžić rekao kako jedan svećenik vrijedi kao dvadeset liječnika, kada cijene prekida trudnoće, s obzirom na to da nije uređeno na državnoj razini, još više naraste, a i sad je iznad financijskih mogućnosti mnogih žena – rekla je Androić. Podsjetila je i da živimo u zemlji u kojoj je normalno da se žene kiretiraju bez anestezije i još ih se optuži da lažu.

- Što možemo očekivati onda od zakona koji je umjesto zdravstvenog postao ideološko pitanje? Stoga izađimo, i to ne samo u Rijeci, i pobunimo se. Stanimo u obranu prava za koja su se i naše bake izborile jer su znale i doživjele što znači žene prepustiti nesigurnim i nekontroliranim uvjetima u kojima se prekid trudnoće izvodio raznim kućnim pomagalima od strane neiskusnih i nestručnih osoba. Zaštitimo ženska reproduktivna prava i zdravlje, a u konačnici i živote. Zaštitimo naše kćeri, supruge, majke i prijateljice. Ako se mi ne borimo za naša prava i prava naših bližnjih, tko će? Nemojmo čekati da to postanu naši privatni problemi, solidarizirajmo se! - poručila je Androić.

Na pitanje što očekuju ove godine, Iva Davorija, jedna od organizatorica nam je odgovorila: 

- Ove godine očekujemo da nas bude još više i da još energičnije poručimo da je Rijeka za različitosti i slobodu, a ne nametanje okvira i ograničavanje ljudskih prava. U Hrvatskoj se ubrzano urušavaju radna i socijalna prava te je pravo na zdravlje ozbiljno ugroženo. Kako nebrigom i neshvaćanjem ženske boli, što je samo jedan segment, tako i lošim upravljanjem i (ne)ulaganjem u zdravstvo – istaknula je Davorija te dodala kako je hrvatsko društvo prepuno problema na svim razinama te se ponekad čini kao da nema izlaza. No isto tako smatra kako se ne smijemo obeshrabriti i zapasti u kolektivnu apatiju jer tek onda ne možemo računati na pozitivne pomake u društvu.

- Ova realnost je i naša odgovornost, kako prema sadašnjosti tako i prema budućnosti koju ostavljamo budućim generacijama. Stoga pozivamo ljude da reagiraju dok je vrijeme i da u što većem broju pokažemo zajedništvo i solidarnost u borbi za sretnije, zdravije i ljepše sutra – rekla je Davorija.