Europski sud za ljudska prava dao je za pravo hrvatskim sudovima koji su Vladimira Milankovića osudili za ratne zločine nad sisačkim Srbima. Podsjetimo, Milanković je 2013. pred Županijskim sudom u Osijeku osuđen po zapovjednoj odgovornosti na osam godina zatvora, jer kao zamjenik načelnika PU sisačke Đure Brodarca, u razdoblju od srpnja 1991. do lipnja 1992., nije spriječio nezakonite nasilne ulaske u kuće i stanove, ponižavanje, zastrašivanje te fizičko i psihičko zlostavljanje civila na širem području Siska i Banije.
Naprotiv, navodi se u presudi, sprječavao je istrage zločina, "odobravao je nezakonite radnje podređenih i ohrabrivao ih na to, a i osobno sudjelovao u zlostavljanju i napadima na pojedine civile te naredio nezakonito zatvaranje većeg broja Srba, što je rezultiralo ubojstvom 24 žrtve, odnosno 23 civila i jednog ratnog zarobljenika". Naredne godine Vrhovni sud mu je kaznu povisio na deset godina.
Nakon dvije trećine odslužene kazne, Milanković je 2018. pušten na slobodu. Dvije godine kasnije obratio Europskom sudu za ljudska prava, tvrdeći da su ga domaći sudovi osudili na temelju zakona koji nije bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Odvjetnici Vladimira Milankovića u tužbi su naveli da 1991. domaće pravo nije poznavalo koncept zapovjedne odgovornosti. Također su tvrdili da se tada nisu mogle primijeniti niti odredbe Ženevskih konvencija, jer se njima propisuje zapovjedna odgovornost za međunarodne oružane sukobe, a da "RH do siječnja 1992. nije bila samostalna priznata država, pa stoga nije niti mogla biti u oružanom sukobu koji ima međunarodni karakter".
Međutim, Europski sud je utvrdio da je Milanković osuđen na temelju odredbe tada važećeg Kaznenog zakona koja upućuje na normu međunarodnog prava. U presudi je naglašeno i kako je RH u vrijeme počinjenih zločina bila potpisnica Ženevskih konvencija, koje sadržavaju odredbu o zapovjednoj odgovornosti. "S obzirom na nedvosmislenu protupravnu prirodu ratnih zločina koje su počinile policijske postrojbe pod zapovjedništvom podnositelja, ESLJP smatra da bi čak i najpovršnije promišljanje ukazivalo na njegovu zapovjednu odgovornost za ta djela, bez obzira jesu li ti zločini počinjeni tokom međunarodnog ili unutarnjeg sukoba", stoji u presudi, koja će postati konačna ukoliko niti jedna stranka u roku od tri mjeseca ne podnese zahtjev velikom vijeću Europskog suda.
Osim tužakanjem države, Milanković od izlaska na slobodu vrijeme krati obilascima ratnih obljetnica. Kako su Novosti već pisale, osuđeni ratni zločinac tako je prisustvovao svečanosti povodom 30. godišnjice osnivanja Specijalne postrojbe "Osa", koja je prošlog studenog održana u dvorištu baze sisačke interventne policije. Na obilježavanju, koje je organizirala lokalna udruga Specijalne jedinice policije, Milanković se našao u društvu sa sisačko-moslavačkim županom Ivanom Celjakom iz redova HDZ-a. Poginulim pripadnicima "Ose" poklonio se pak u policijskoj delegaciji, rame uz rame s Lukom Pešutom, aktualnim načelnikom Policijske uprave sisačko-moslavačke.
