Vlada Haitija u nedjelju 3. ožujka proglasila je trodnevno izvanredno stanje i policijski sat nakon što su naoružane bande izvele veći broj koordiniranih napada na institucije u glavnom gradu Port-au-Princeu.
Ubijeno je najmanje devetero ljudi, među kojima su četiri policajca, a bande su upale u policijske stanice, na aerodrom, nogometni stadion, zgradu Narodne banke te u dva zatvora. Pucnjava se čula u svim dijelovima grada, na ulicama su se palile automobilske gume, a uništen je i optički kabel vodeće telekomunikacijske kompanije.
Iz glavne državne kaznionice, u kojoj je bilo zatvoreno nekoliko vođa bandi, pobjeglo je svih 4000 zatvorenika izuzev njih stotinjak među kojima i 18 kolumbijskih plaćenika koji su u ljeto 2021. sudjelovali u atentatu na predsjednika Haitija Jovenela Moïsea. U prostoru inače prenapučenog zatvora novinari su u nedjelju našli samo razbacanu odjeću i namještaj, te tri izrešetana tijela.
Val nasilja započeo je dva tjedna ranije napadom na međunarodni aerodrom, a do eskalacije je došlo nakon što je premijer Ariel Henry otputovao u Keniju u pokušaju da osigura pomoć međunarodne vojne misije pod vodstvom te zemlje i s mandatom Ujedinjenih naroda. Sa svojih 11 milijuna stanovnika Haiti, najsiromašnija država zapadne hemisfere, ima samo 9000 policajaca, dok naoružane bande kontroliraju 80 posto teritorija glavnog grada.
Premijer Henry preuzeo je tu dužnost nakon ubojstva Moïsea u srpnju 2021, te je otad u više navrata odgađao raspisivanje izbora, koji se ne održavaju od 2016. Trebali su biti 7. veljače ali su i tada otkazani, nakon čega su izbili masovni protesti u kojima se tražila Henryjeva ostavka.
Odgovornost za ovaj val nasilja preuzeo je bivši vojni oficir a sada šef kriminalne federacije G9, koji je rekao da je cilj napada uhvatiti šefa policije i ministre, te spriječiti Henryjev povratak u zemlju. Nakon što je u siječnju kenijski Visoki sud prijedlog o slanju policije u Haiti proglasio neustavnim jer dvije države nisu imale adekvatan bilateralan ugovor, Henry je u petak 1. ožujka u Nairobiju potpisao sporazum s kenijskim predsjednikom Williamom Rutom. Njime će se omogućiti odlazak 1000 tamošnjih vojnika u sigurnosnu misiju na Haiti.
Prilikom potpisivanja sporazuma Ruto je naglasio "zajedničko naslijeđe" iako dvije države nemaju naročitih povijesnih poveznica, a do rujna prošle godine nisu imale ni diplomatske odnose. No Ruto je za ovu misiju dobio podršku američkog predsjednika Joea Bidena, koji dosad nije izrazio želju za uplitanjem SAD-a izuzev s 200 milijuna dolara pomoći za misiju, u listopadu prošle godine odobrenu u Vijeću sigurnosti UN-a. Tada je na Haitiju provedeno i istraživanje koje je pokazalo da 63 posto stanovnika smatra da se sigurnost u zemlji ne može uspostaviti bez pomoći međunarodnih trupa.
