Nevladine organizacije prisutne na Haitiju upozoravaju da situacija u toj karipskoj zemlji s više od 11 milijuna stanovnika prijeti potpunim kolapsom. Teško naoružane bande blokiraju najveću luku u glavnom gradu Port-au-Princeu, a zemljom istovremeno haraju epidemija kolere i najveća glad zabilježena u povijesti. Spomenute bande, koje održavaju bliske veze s pojedinim političarima, koriste brutalno, često seksualno nasilje kako bi pokorile stanovništvo. Naročito su im na meti žene i djeca. Posljednji izvještaj Ujedinjenih naroda govori o grupnim silovanjima starica i desetogodišnjih djevojčica u svrhu "izazivanja straha, kažnjavanja, podčinjavanja i nanošenja boli lokalnom stanovništvu". Nerijetke su i otmice žena i djevojčica, a pripadnici bandi njihovim obiteljima šalju video-snimke nasilja kako bi ih prisilili da plate otkupninu. Prema podacima Svjetskog programa za hranu (WFP) ukupno se 4,7 milijuna građana Haitija nalazi u situaciji akutne gladi, od čega se 1,8 milijuna suočava s dramatičnom pothranjenošću. Da sve bude gore, zemlja još uvijek pati od posljedica katastrofalnog potresa iz kolovoza 2021. u kojem je poginulo više od dvije tisuće ljudi, dok je njih 650 tisuća postalo ovisno o pomoći zbog uništenja više od 137 tisuća zgrada.
U tradicionalno nestabilnoj i siromašnoj frankofonoj zemlji nasilje je eksplodiralo prošle godine nakon ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea, kojeg je prema izvješću policije ustrijelila grupa kolumbijskih plaćenika. Atentat do danas nije razriješen, no neki tragovi vode do pojedinih dužnosnika sadašnje vlade premijera Ariela Henrya, a postoje indicije da je u ubojstvo umiješan i sam Henry. Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, održanoj ovog mjeseca, Sjedinjene Države i Meksiko predložili su razmještanje multinacionalnih snaga na Haiti kako bi se razbile bande i njihova kontrola nad distribucijom vode, benzina i ostale robe. Taj plan su u pitanje dovele Kina i Rusija, međutim, pomoć stranih snaga zatražila je sama Henryeva vlada.
"Čitava zemlja postala je talac", rekao je premijer u govoru. Istovremeno, nevladine organizacije upozoravaju da bi vojna intervencija mogla samo pogoršati stanje.
"Naša neposredna reakcija kao medicinske organizacije jest da to znači više metaka, više ranjavanja, više pacijenata. Bojimo se da će biti mnogo krvoprolića", smatra Benoît Vasseur iz Liječnika bez granica. Haiti je u posljednjih stotinjak godina proživio nekoliko stranih intervencija, "i svaki put je isti sustav ostao na snazi", ističe Louis Henry Mars iz aktivističke organizacije Lakou Lapè. Osim toga, UN-ovi mirotvorci poslani nakon potresa 2010. optuženi su za sustavno seksualno zlostavljanje haićanskih žena, a doprinijeli su i širenju kolere zbog koje je umrlo deset tisuća ljudi.
