Saborski zastupnik Nino Raspudić nikada nije bio član stranke Most. To je Novostima prije nekoliko dana potvrdio Nikola Grmoja, politički tajnik te stranke.
Grmojina izjava u potpunoj je suprotnosti sa službenim podacima koji se nalaze na internetskoj stranici Sabora, gdje od 27. siječnja 2023. godine jasno piše da je Raspudić "dostavio obavijest da prestaje biti nezavisnim zastupnikom te nastavlja obnašati zastupničku dužnost kao član parlamentarne stranke Most".
Saborska obavijest objavljena je dan nakon što je Raspudić poslao njihovim službama vlastoručno potpisanu izjavu da je postao "saborski zastupnik parlamentarne stranke Most" i da je prestao biti "nezavisni zastupnik". Njegovu citiranu obznanu, koja je postala javna preko Zakona o pravu na pristup informacijama, prilažemo uz ovaj tekst.
Iz navedenog seta službenih informacija nameće se zaključak da su i Raspudić i Most potencijalno obmanjivali Sabor i hrvatsku javnost, premda nas je Grmoja nastojao uvjeriti kako nikakve opsjene nije bilo. Pozvao nas je, naime, da Raspudićev siječanjski dopis, u kojem je tvrdio da je postao zastupnik Mosta iako se nikada u njega nije učlanio, shvatimo "kao određeno približavanje" između Raspudića i te stranke.
Izjava o "približavanju", a ne formalnom članstvu, bila bi vjerojatno benigna izmišljotina i besmislica koja nema nikakvu pravne i poslovničke temelje u Saboru, da ona nije imala ključni utjecaj na kadrovsko oblikovanje jedne institucije izrazito važne za funkcioniranje hrvatske demokracije.
Raspudićeva potpisana izjava da je zastupnik Mosta – ali u smislu članstva to nije bio – omogućila je prije četiri mjeseca toj stranci dobivanje pozicije u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP), nauštrb Domovinskog pokreta, koji je bez Raspudića bio izjednačen s njima po broju članova u Saboru.
Krajem 2022. i početkom 2023. godine parlamentarne stranke slale su Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora svoje kandidate za popunjavanje DIP-a. Prema članku 7. Zakona o DIP-u, jedan potpredsjednik i dva člana biraju se na osmogodišnji mandat na prijedlog oporbenih stranaka ili koalicija, i to "sukladno stranačkom sastavu Hrvatskog sabora u tom trenutku". U prijevodu, praksa je da oporbene stranke s najvećim brojem članova u Saboru dobivaju ta mjesta. Kandidati se, dakle, biraju u DIP iz partija temeljem njihove članske brojnosti u Saboru, a ne izjave o "određenom približavanju", kako je to okarakterizirao Grmoja.
Do kraja siječnja bilo je razvidno da će po tim kriterijima nove članove DIP-a uspješno nominirati SDP i Socijaldemokrati, prvi i drugi po brojnosti zastupnika. Treća opcija, međutim, nije bila jasna. Most i Domovinski pokret imali su po šest zastupnika, što znači da je postojala pat pozicija koju bi vjerojatno razriješili međusobnim dogovorom ili pripetavanjem, odnosno lutrijskim izvlačenjem imena. Obje stranke istoga su dana, 9. prosinca 2022. godine, predložili svoje kandidate za DIP. No, onda dolazi do preokreta.
Komentirajući budući sastav DIP-a, predsjednik Mosta Božo Petrov izjavio je 25. siječnja za Hinu da oni zapravo imaju pravo na poziciju u tom tijelu. Svoj zaključak obrazložio je tvrdnjom da je Most od Domovinskog pokreta "jači za jednog zastupnika, odnosno da je njegovim članom postao Nino Raspudić". Iz ove je izjave vidljivo da je već tada prvi čovjek Mosta tvrdio da je Raspudić njihov član.
Na opasku Petrova da Most ima zastupnika više, glavni tajnik Domovinskog pokreta Danijel Spajić uzvratio je u istom tekstu kako ih "u vrijeme kad je DP slao svoj prijedlog nije toliko imao", odnosno da su imali jednak broj zastupnika. Samo jedan dan poslije, 26. siječnja, Raspudić je saborskom tajništvu poslao obavijest s početka teksta, prema kojoj je prestao biti nezavisni i postao zastupnik Mosta.
Član nadležnog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora, SDP-ov Arsen Bauk, kaže da je podatak o Raspudiću kao zastupniku Mosta ovome tijelu "bio odlučujući u tome da se odredi kome pripada treći član DIP-a iz oporbe". Smatra da bi se u scenariju izjednačenog broja zastupnika, Most i Domovinski pokret trebali dogovoriti ili bi se o konačnom članu odlučivalo putem ždrijeba, kao što je slučaj s biračkim odborima kad stranke ne iznađu kompromisno rješenje.
Ovjerena izjava Nina Raspudića u kojoj tvrdi da je član Mosta, a ne nezavisni saborski zastupnik
No budući da se i Raspudić brojao kao član, stvar je formalizirana u ožujku ove godine, kad je za članicu DIP-a kroz Odbor najprije potvrđena a potom u Saboru izglasana Ivana Ljulj Cvitanić, koja je do ove pozicije bila Mostova vijećnica u Splitu.
Za nju je na koncu glasao i Domovinski pokret. Štoviše, s takvim prijedlogom se još u Odboru za izbor i imenovanja složio spomenuti Spajić iz Domovinskog pokreta. Ponešto ljutit, u ponedjeljak je u izjavi za N1 televiziju objasnio razloge za svoju tadašnju odluku. "Kao član sam na Odboru tražio riječ i rekao da smo bili izjednačeni, ali da se kolega Raspudić učlanio u Most. Ja sam to poštovao i glasao za Mostovog kandidata, kao i cijeli Sabor. Međutim, vi kad gledate njihove izjave, postavlja se pitanje jesu li ti ljudi članovi ili nisu", poručio je.
Novosti su u razgovoru s Grmojom definitivno razriješile i Spajićevu dilemu: Raspudić ni u siječnju, ni u ožujku ni danas, odnosno nikad nije bio član Mosta.
Grmoja, međutim, tvrdi da Raspudićeva izjava Saboru nipošto nije bila povezana s izborima za DIP. "Nema nikakve veze s DIP-om. Otkrit ćete kroz dogledno vrijeme s čime ima veze”, dao je ponešto neobičan odgovor Grmoja. “Ne mogu vam to trenutno otkriti. Pratite nas tijekom ljeta i u 9. mjesecu. Spremamo nešto", prisnažio je tajnovitost.
Ipak nas je zanimalo zašto Raspudić nije član Mosta, u skladu s objavom na saborskoj stranici. "Tko je rekao da se neće učlaniti? Rekao sam da nas pratite", zaobilazio je i dalje odgovor na konkretno pitanje. Jedno je pitanje hoće li se učlaniti u budućnosti, a posve drugo zašto nije bio u takvom statusu u vremenu prošlom. "Znam zašto nije tada učlanjen, zato što smo tako odlučili. Tempiramo mi sve", poručio je, dajući do znanja da je Most kao stranka tada donijela odluku da Raspudić, koji je obavijestio Sabor da je član, u stvarnosti ne uđe u članstvo Mosta. "On je samo u Sabor javio da više nije nezavisni i da je u klubu Mosta postao punopravni član", pokušao nas je ispraviti Grmoja.
U klubu Mosta je bio i prije toga, dok je članom službeno zaveden u Saboru temeljem njegove potpisane izjave, rekli smo Grmoji. "Dobro", bio je njegov odgovor. Na ponovljeno pitanje je li ovaj manevar imao ikakve veze s izborima u DIP-u i činjenicom da je tako Most dobio primat nad Domovinskim pokretom, poručio je da bi oni "svakako dobili primat i bez Nina Raspudića".
Rekli smo mu da to nije sigurno, bilo bi vjerojatno pripetavanje. "Ne bi bilo pripetavanje. Evo pa izračunajte koliko oni imaju. Oni imaju šest zastupnika s tim da im Hasanbegović nije član stranke Domovinski pokret", dodao je. Za vrijeme izbora članova DIP-a obje stranke imale su po šest članova u Sabora, i to mimo Hasanbegovića. I onda je preko Raspudića, kao sedmog, u DIP ušla predstavnica Mosta, obavijestili smo ga.
"Nije to uopće bilo pitanje, to je pripadalo nama, tako da se uopće nije raspravljalo o tome", ponovio je Grmoja, koji je Mostove poteze nastojao opravdati nizom netočnih informacija. Niti je zastupnika Mosta bilo više od onih iz Domovinskog pokreta, niti je mjesto u DIP-u nedvojbeno "pripadalo" njima. Nema previše smisla ni opravdanje da je Raspudić izjavu poslao kako bi svijetu obznanio da je još veći član kluba Mosta nego što je bio prije toga.
Obmana je, pored toga, bila izjava Bože Petrova 25. siječnja da je Raspudić (već) učlanjen u stranku, kao što se na obmani temeljio Raspudićev dopis iz 27. siječnja da je postao zastupnik Mosta. Mostovci tako nisu samo izigrali Domovinski pokret, nego i praksu o kadroviranju DIP-a.
To im je omogućila saborska procedura koja se zapravo temelji na povjerenju u izjave zastupnika, takoreći u njihovo osobno poštenje. Arsen Bauk nam je potvrdio da su u ožujku, prije donošenja odluke o kandidatima, iz Odbora za imenovanja podatke o članstvu u strankama tražili i dobili od saborskog tajništva. Tajništvo, međutim, ne traži od zastupnika dokaze da su doista članovi neke stranke, već se njihovo vođenje evidencije temelji na vlastoručno potpisanim izjavama, poput one koju im je poslao Raspudić. U saborskoj administraciji ne traže dokaze zato što interne procedure ne nalažu takvo postupanje.
Iz njihovog odjela za odnose s javnošću pojasnili su Novostima da je istinitost takve izjave u domeni individualne političke odgovornosti svakog zastupnika, prema javnosti i samome sebi.
Pitali smo ih postoji li mogućnost da su njihove službe Raspudićevu izjavu da je postao "zastupnik" pogrešno opisale kao "članstvo" u Mostu. Odgovorili su da je to nemoguće, zato što ne postoji prostor za dvostruko tumačenje takvih izjava. Jer, ono Grmojino “određeno približavanje” Mostu nije kriterij za promjenu statusa u saborskoj arhivi i na njihovim stranicama.
Raspudićev dopis, u kojem potpisom jamči da je prestao biti nezavisni i postao zastupnik Mosta može jedino značiti da se on deklarirao kao član te stranke, pojasnili su. Uostalom, od 27. siječnja do danas ni Most ni Raspudić nisu tražili od Sabora da mijenja navedenu javnu obavijest.
Na pitanje postoji li reperkusija za postupke koji su doveli do postojeće strukture u DIP-u, Bauk nam kaže da je Sabor donio odluku temeljem navedenih službenih podataka te da se to dalje ne utvrđuje. Domovinski pokret, potencijalno ponajviše zakinut ovom situacijom, mogao bi se doduše žaliti Ustavnom sudu zbog eventualne nezakonitosti odluke Sabora. U nadležnosti drugog saborskog Odbora, onoga za Ustav, Poslovnik i politički sustav, nalaze se i "opća pitanja funkcioniranja političkog sustava" i "opća pitanja ustavnosti i zakonitosti", pa su možda i oni nadležni za utvrđivanje je li došlo do kršenja pravila.
Do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli saznati zašto Raspudić nije službeno ušao u Most. Grmoja će nas, kao što smo vidjeli, o tome obavijestiti za koji mjesec. Jasno je, međutim, da je unatoč tome upravo Raspudić omogućio prednost toj stranci tijekom izbora za DIP. Osim činjenice da je riječ o poziciji koja za članove podrazumijeva plaću i ostala materijalna prava, u djelokrugu DIP-a je provedba parlamentarnih, predsjedničkih i lokalnih izbora, odabir članova županijskih izbornih povjerenstava i davanje mišljenja o unapređenju izbornog zakonodavstva. Za Most, koji je zadnjih godina bio zagovaratelj niza referenduma, vjerojatno je važan podatak i da se bave provođenjem državnih, lokalnih i savjetodavnih referendum te poboljšanjem referendumskog zakonodavstva.
