Jedan državljanin Hrvatske posjetio je 2018. izbjeglički kamp u Bihaću u kojem su živjele stotine ljudi, pretežito s Bliskog istoka. Na put ga je ponukao određeni strah koji se u Hrvatskoj i u njemu širio od ljudi drugačije vjere i boje kože. "Budući da sam 'bombardiran' izvješćima o rabijatnim i agresivnim izbjeglicama koje su ustvari, po logici nekih, svi odreda teroristi Islamske države, želio sam se susresti i s tim strahom", napisao je. Prizori koje je zatekao potresli su ga. "Grlo mi se stiskalo. Suze su tražile načina kako da krenu teći niz obraze. Bilo me je sram. Sram društva. Sram ljudskosti. Sram svih dostignuća. Koje li jadnosti. Čovjek unatoč svim postignućima i danas u 2018. može biti prema drugom čovjeku – najbešćutnija animalnost." Razgovarao je s Afganistancima i Sirijcima, prenio njihove priče o susretima s nasilnom policijom koja ih mlati i "prema njima se ponaša kao da nisu ljudi, kao da su – životinje".
Druženje s izbjeglicama odagnalo je određene predrasude s kojima je doputovao. "Nema bijesa, barem ga ja nisam osjetio. Samo duboka tuga. Duboka, beskrajna tuga. Ta tuga se pretvarala u mojoj nutrini u oštricu koja mi je rezala dušu." Imao je i poruku za Hrvatsku, njene institucije i građane. "Josip, Marija i mali Isus su isto bili izbjeglice i nailazili su na zatvorena vrata svih farizeja ondašnjice koji su tvrdili da nemaju mjesta i da ne žele strance. Danas bismo trebali tim ljudima omogućiti ljudski smještaj, izobrazbu za djecu i razmišljati o načinima integracije. Drugi pak neka se brinu o sigurnosti", primijetio je i zaključio: "Iznevjerili smo Isusa." Obratio se i pojedincima koji su ga u Hrvatskoj na društvenim mrežama kritizirali zbog "emotivnog pisanja o izbjeglicama" i koji smatraju da je "Europa u opasnosti i da nam prijeti najezda muslimanskih osvajača". Poručio im je da su "upali u zamku farizejštine i samodostatnosti" i da su "ustvari zatrovani mržnjom". "Posebice nekako boli kada tu mržnju ispoljavaju oni koji bi ipak trebali propovijedati samo – mir, ljubav, milosrđe i obraćenje."
Autor navedenih impresija zove se Marin Miletić. U vrijeme posjeta Bihaću bio je vjeroučitelj u riječkoj gimnaziji. Danas je saborski zastupnik Mosta i zadnjih nekoliko mjeseci širi najgore predrasude prema istim skupinama ljudi. Čovjek koji je 2018. godine pisao da smo kao društvo iznevjerili Isusa zbog bešćutnog ponašanja prema izbjeglicama i koji je mrziteljima nazivao ljude što u njima vide bezimenu masu koja maršira u muslimansko pokoravanje Evrope, prošlog je tjedna na Facebooku napisao da "muškarci u najboljim godinama (...) protuzakonito probijaju granicu", da "surfaju po Kupi na daskama" i nadiru "preko šuma i gora u skupinama posloženim tako da više izgledaju na neko kretanje specijalnih postrojbi, a ne jadnih migranata koji vape za boljim životom".
U šest godina Marin Miletić postao je ono što je s prezirom odbacivao. Pretvorio se u farizeja zatrovanog mržnjom
Isti Miletić koji je 2018. govorio o tome da izbjeglicama trebamo pružiti ljudski smještaj, izobrazbu djece i razmišljati o načinima integracije, prije nekoliko mjeseci pisao je da se radi o "desecima tisuća neobrazovanih ljudi iz dalekih zemalja koji se uopće ne žele uklopiti u naše društvo, koji ne poštuju našu tradiciju i kulturu" i koji će "dovesti do stvaranja paralelnog društva". "Ti ljudi stvaraju društvo unutar društva – nesigurno za našu djecu, za naše žene", raspirivao je moralnu paniku i pričao o nužnosti "očuvanja kršćanskog identiteta u našem društvu". U nizu drugih obraćanja tisućama pratitelja na društvenim mrežama dijelio je teorije zavjere o "globalistima" kojima je cilj "zamjena" evropskog i hrvatskog stanovništva nekršćanskim uljezima s Dalekog i Bliskog istoka.
U šest godina Marin Miletić postao je ono što je s prezirom odbacivao. Pretvorio se u farizeja zatrovanog mržnjom, vjeroučitelja koji bi "trebao propovijedati samo mir, ljubav, milosrđe i obraćenje", ali umjesto toga ispoljava "najbešćutniju animalnost". Ukratko – iznevjerio je Isusa. Odlaskom u Bihać otarasio se straha od migranata, da bi sada istim strahom svakodnevno plašio druge. No za razliku od mrežnih anonimaca koji su Miletića kritizirali 2018., šest godina kasnije on isto radi iz pozicije saborskog zastupnika. Njegovi zapisi, prepuni opasnih stereotipa i gramatičkih pogrešaka, imaju puno veći doseg i utjecaj od mrežnih pisanija nekadašnjih neprijatelja, a današnjih potencijalnih birača.
Koliko je spreman baciti koplje u trnje, u paketu s dušom koja je nekoć patila zbog prizora prezrenih ljudskih bića, pokazao je u zadnja dva tjedna. Inicijalnom huškanju na migrante pridružio je i one koji u Hrvatskoj borave s radnim vizama. Napisao je da "Zagreb više nije isti jer su tisuće migranata Nepalaca, Indijaca, Afganistanaca, Pakistanaca, Filipinaca preplavile grad" i da se "svi drže u manjim skupinama po desetak i malo više ljudi, tako se kreću, tako se druže", upozoravajući da će "od naše Hrvatske stvoriti zemlju nesigurnosti i straha prepunu geta migranata u kojima mi nećemo moći normalno hodati, a naše će žene biti zamotane kao da žive među talibanima". I ponovio da smo "u procesu zamjene stanovništva".
Ni tjedan dana poslije najmanje tri ekonomska migranta fizički su napadnuta na različitim zagrebačkim lokacijama. Pretučen je jedan Nepalac. Za Filipinkom, inače suprugom državljanina Hrvatske, trčali su dvadesetogodišnjaci prijeteći joj da će je ubiti ako se ne "vrati u Kinu". Drugog radnika filipinskog porijekla teško je pretuklo desetak mladića, nakon čega su ga bacili niz nasip. Poslije rasističkih napada u Zagrebu RTL televizija je problematizirala recentne izjave političara, pitajući se koliko njihova zapaljiva retorika doprinosi ovakvim događajima. U ime Mosta izjavu je dao Nino Raspudić.
U pokušaju saniranja političke štete koju je, šireći netrpeljivost s izbjeglica na one s radnim vizama, Miletić prouzročio, Raspudić je poručio: "To su dvije odvojene stvari. Mi smo za nultu stopu tolerancije na ilegalne migracije." Lani je u ime Mosta rekao da nema ništa protiv pucanja po nenaoružanim ljudima zato što nezakonito prelaze granicu. "OK, vi kažete nije to rasizam, ne potičete na mržnju? No može li takva retorika potaknuti nekoga da reagira nasilno?" pitao ga je novinar RTL-a. "Pa ako će istina nekoga nešto potaknuti, onda imamo problem s istinom i stvarnošću", ležernim tonom odgovorio je Raspudić. U prijevodu, ako netko od nas čuje da su stranci ugroza za hrvatsko društvo pa nakon toga prebije nekoga koga smo proglasili ugrozom, nismo odgovorni mi. Nisu krivi ni nasilnici. Problem je u žrtvama nasilja.
Kakva je uopće "istina i stvarnost" koju propovijedaju Raspudić i Most? U listopadu 2023. njihovi zastupnici Miletić i Zvonimir Troskot održali su konferenciju za medije u Vojniću. Opisujući strahove lokalnog stanovništva prema migrantima koji prolaze tim područjem, Troskot je naveo nekoliko primjera kojima je želio ilustrirati kako je njihova bojazan opravdana. "Imate ponašanje migranata u Plaškom u vlaku u kojem su bili već ekscesni, gdje ih se moralo izbacivati iz vlakova. Imali ste nedavni primjer gdje je načelnik općine Vojnić govorio kako su zapalili sedam kuća, u deset auta je provaljeno te je bilo četiri provale na istom mjestu", kazao je i poručio da Most ima dokaze koji potvrđuju da je "na Hrvatsku izvršena invazija". "Tražimo vojsku na granice i da se lokalno stanovništvo počne organizirati jer ih nacionalna politika sigurno neće zaštititi", zavapio je Troskot, pokazujući tako da prijedlog Mira Bulja o uspostavi seoskih straža nije bio eksces, već sustavna politika Mosta.
Problem s Troskotovim primjerima je u činjenici da se oni zapravo nisu dogodili. U Plaškom migranti nisu bili "ekscesni", niti je policija zabilježila masovno paljenje kuća i još masovniju provalu u automobile, a kamoli da je za to sumnjičila migrante. Zašto onda čelništvo Mosta širi onu raspudićevsku "istinu i stvarnost", odnosno neprovjerene informacije i laži? Zato što nije dovoljno da bezimeni "nametnici" samo prolaze hrvatskim teritorijem, oni danas moraju "krasti" i "paliti", a sutra "silovati" i "ubijati" da bi u očima javnosti svaki budući fizički napad na njih ili granični metak u njihovom smjeru bio što opravdaniji. I da bi Most ugrabio nekoliko stotina glasova više na krajnjoj desnici od izravnih konkurenata. Jer umjesto o Mostu, cijeli ovaj tekst mogao je biti o Domovinskom pokretu. Ista im je višemjesečna retorika, iste su im mete. "Ako treba zaustaviti prolaz bodljikavom žicom, stavljajte bodljikavu žicu. Ako treba pucati, pucajte", poručio je prije nekoliko dana Ivan Penava, predsjednik te stranke i gradonačelnik Vukovara. U Saboru trenutno obitavaju najmanje dvije stranke koje ponosno promoviraju rasizam.
