Novosti

Politika

Rabljena sedmica: Čija je mama Andrej Plenković?

Hrvatski premijer vjeruje da iza kritičkih tekstova o njegovim kuščevićima stoji neka podla sila, što ukazuje na to da se njegov stupanj nekritičke zaljubljenosti u članove Vlade može mjeriti sa sličnim fenomenom koji prema vlastitoj djeci iskazuje dio roditeljske populacije

Kuščević

Lovro Kuščević, ministar uprave, prava je riznica i nepresušno vrelo vrućih političkih afera. Portali i slobodniji dio tiska tjednima se zabavljaju njegovom imovinskom karticom, pokušavaju utvrditi porijeklo kuća, zemljišta, pašnjaka, vinograda, on daje razna objašnjenja, neka i vrlo živopisna, navodno ga istražuje i USKOK, ali sve to nije naša glavna tema, a ni fascinacija. Naš oduševljava, a i fascinira, Andrej Plenković, hrvatski premijer. Čovjek se ponekad zbilja čini moralno potpuno otupjelim do dosad nedosegnutih granica. Tako je, u utorak, na Mirogoju, nakon polaganja vijenaca u povodu Dana državnosti, zapazio kako su tekstovi o Kuščeviću samo još jedan u nizu napada na njegove ministre. ‘Razgovarali smo dosta dugo. Ono što je, na kraju, kad se svi naslovi pročitaju, kad pročitate tekstove i njegove argumente, shvatite da se cijeli krimen svodi na to da dvije nekretnine koje ima je propustio upisati u katastar. Sve ostalo je upisano u njegovoj imovinskoj kartici’, rekao je Plenković pa nastavio o slijedu ‘vrlo dobro usmjerenih napada na jednog po jednog ministra. U zadnje tri godine imali smo slične pritiske na ministra Barišića, na ministra Marića, na ministricu Dalić, na ministra Kujundžića, na ministricu Murganić, na ministra Krstičevića’. Požalio se i da su zadnjih pet mjeseci ‘jedno bombardiranje’ preživjeli ministri Tolušić i Goran Marić, ministrica Žalac. ‘Kuščević je sad jedno deseti, on je jubilarni’, zapazio je premijer i dodao kako postoje ljudi ‘koji se angažiraju i plasiraju’ na ‘bombardiranju ministara’, a mediji to iskoriste.

Plenković je, očito, stvorio sliku svijeta koji se dijeli na harmoničnu i bezgrešnu hrvatsku Vladu te pokvareni vanjski svijet, pun zlobe prema njegovim ministrima. Pritom se ne odlučuje na razmjerno jednostavnu intelektualnu aktivnost propitivanja postupaka svojih ljudi. Što, majku mu, ako je Krstičević stvarno obmanjivao javnost najavama kupovine aviona, ako su Goran Marić i Tolušić tek nakon novinarskih otkrića prestali muljati s imovinskim karticama, ako je Žalac izazvala prometnu nesreću kad je vozila bez vozačke dozvole, dok joj se u dvorištu ukazao Mercedes čudnog porijekla, što ako još nije poznato kakav će otpad isplivati na površinu u Kuščevićevim aferama? Nakon neuspjeha na evropskim izborima, Plenković očajnički pokušava zadržati kontrolu nad HDZ-om, utihnuli su čak i pokušaji odstranjivanja Milijana Brkića, pa je jasno da mu ne odgovaraju novi sukobi. Ni sa kim, a naročito ne s kompromitiranom ministarskom družinom. Ali ako već ne zna što reći, možda mu je pametnije šutjeti, a ne pričati teorije koje nalikuju umotvorinama hrvatskog oca crnog labuda.

Kitarović

Četiri i pol godine nakon one pijane siječanjske noći kada je Kolinda Grabar-Kitarović, razuma pomućenog izbornim trijumfom na predsjedničkim izborima, izjavila da će Hrvatska biti među najprosperitetnijim državama EU-a i svijeta, Kolinda Grabar-Kitarović obratila se javnosti u povodu Dana državnosti i objasnila. ‘Nisam rekla da će biti najbogatija, nego da će biti među najprosperitetnijim zemljama na svijetu, u to i dalje vjerujem. Trebat će nešto vremena, međutim imamo sve resurse, a što je najbolje, imamo sjajne ljude’, izgovorila je rutinski. Što je radila proteklih pet godina, koliko je Hrvatska danas dalja od najavljenog prosperiteta no što je bila kada je KGK izabrana, srećom, nitko je nije pitao. Srećom po nju.

Križ

U dubrovačkom naselju Hladnica, na terenu gdje se održavao malonogometni turnir, netko je poredao klupe u obliku kukastog križa. Građani su pozvali policiju, kaže vijest, a ona istražuje. U vijesti se spominje kada je travnjak obnovljen te se podsjeća na četiri godine staru svastiku na poljudskom travnjaku, čiji su autori do danas nepoznati. Ovdje bi sada trebalo ispisati standardnu porciju zgražanja i osude, ali sve rezerve odavno su nam potrošene. Niti se čemu čudimo, niti nas što, u Republici Hrvatskoj, može zgroziti. Za koju godinu bit ćemo sretni kada samo vidimo simbole, a ne osjetimo i posljedice. U zagorskoj općini Konjščina načelnik je dao urediti središnji Trg dr. Franje Tuđmana. Na njemu će biti i fontana u obliku slova U koju je načelnik, HDZ-ovac Mirko Krznar, dao i osvijetliti da bude ‘trn u oku’. Kome? ‘Komunjarama’, naravno. Sad će pametni Plenković zapaziti da mu netko podvaljuje načelnicima.

Gostovanje

Nastavlja se drama oko nastupa ili, ako hoćete, gostovanja hrvatske nogometne reprezentacije 10. listopada. Traju višesatni sastanci, Hajduk želi pomiriti volju za ugošćavanjem reprezentacije s manjkom navijačke želje da njihov klub razvija odnose s Hrvatskim nogometnim savezom. U minulom tjednu sastali su se predstavnici Splita, HNS-a i Hajduka i zaključili nešto kao – reprezentacija može u Split, ali Hajduk neće sudjelovati u organizaciji. Vidjet ćemo i to čudo.

Državnost

Lipanjski ciklus blagdana i praznika – Tijelovo, Dan antifašističke borbe – okončan je Danom državnosti. Kako stariji hadezenjare i njihovi fanovi pamte da se u Tuđmanova nedoba taj događaj – hrvatska državnost – slavio, obilježavao ili komemorirao, kako hoćete, 30. svibnja, a i kako nitko ne pamti kada pada Dan državnosti, jedan od ambicioznijih političkih projekata u Republici Hrvatskoj je povratak Dana državnosti na 30. svibnja. Dan državnosti trebao bi označavati dan utemeljenja države, a u Hrvatskoj, očito, nitko ne zna ne samo kada je utemeljena, nego nitko sa sigurnošću ne može reći ni kada je počeo i dokad je trajao rat kojem se tepa kao domovinskom. Ne zna se ni na kojoj će brojci stati kadrovsko omasovljenje braniteljskih redova, naročito popularno otkako je rat završio. Uglavnom se ne zna, a i malo tko slavi, ali donese barem neradni dan u tjednu. Divan prikaz hrvatske državnosti.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više