Svi su dobili svoje, osim Kurda. Oni će svoje tek dobiti. Turska je digla rampu i suglasila se s primanjem Švedske i Finske u NATO. Memorandum koji je omogućio povlačenje turskog veta na kojem je inzistirao predsjednik Tayyip Recep Erdogan potpisali su u utorak ministri vanjskih poslova Turske, Švedske i Finske i članice NATO-a mogle sa sastanka na vrhu u Madridu pozvati dvije nordijske države u članstvo.
Što je tko dobio? Turska je inzistirala na vlastitoj definiciji terorizma, terorističkih organizacija i njihovom suzbijanju, posebno u Švedskoj i Finskoj. To je i dobila i memorandum je Erdoganov uspjeh. Najavljeno je da će Turska od dvije buduće članice NATO-a tražiti izručenje 33 pripadnika Radničke stranke Kurdistana (PKK) i Fetöa (organizacije Fethullaha Gülena koju Ankara smatra terorističkom i odgovornom za pokušaj državnog udara 2016.). Turska je tvrdila da dvije države pružaju utočište militantima i to je bio razlog kratkotrajne blokade njihovog pristupanja NATO-u otklonjene memorandumom.
Finska i Švedska ustuknule su što je vidljivo iz sedam točaka usuglašenog dokumenta. Te dvije države obvezale su se da neće pružati potporu PKK-u i Fetou, a Turska će pružiti punu potporu zemljama u borbi s prijetnjama njihovoj nacionalnoj sigurnosti. Dvije nordijske države će potvrditi da je PKK zabranjena teroristička organizacija i spriječit će njene, ali i aktivnosti drugih terorističkih organizacija kao i pojedinaca koji su s njima povezani.
Ključna je peta točka kojom su se tri države dogovorile o uspostavi zajedničkog mehanizma dijaloga i suradnje na svim razinama vlasti. Finska i Švedska će se protiv terorizma boriti odlučno i u skladu sa svim relevantnim dokumentima NATO-a, a obvezale su se i na pooštravanje domaćeg zakonodavstva ne bi li to postigle.
Interesantno, Turska se na tako nešto nije obvezala. Finska i Švedska obvezale su se da će brzo i temeljito rješavati zahtjeve Turske za izručenjem osumnjičenih za terorizam uzimajući u obzir podatke koje im dostavi Turska, a zabranit će i istražiti sve aktivnosti financiranja i novačenja PKK i drugih terorističkih organizacija. Sve tri zemlje borit će se protiv dezinformacija i sprječavati zloupotrebu domaćih zakona za promicanje terorističkih organizacija što uključuje i aktivnosti koje potiču nasilje protiv Turske.
Švedska i Finska dobile su ono o čemu prije šest mjeseci nisu ni razmišljale – pozivnicu za NATO. Nisu malo za to dale. Dvije države koje su u svijetu imale više nego solidnu reputaciju kada je riječ o zaštiti ljudskih prava, posebno političkih ugroženih manjina i skupina, ubuduće će na takvu reputaciju moći mnogo manje računati. Dio prestiža je izgubljen. Turska je itekako zadovoljna postignutim i kako je priopćeno iz Erdoganovog ureda dobila je što je htjela.
Švedska premijerka Magdalena Andersson izjavila je da će povećanje izručenja, kao rezultat sporazuma s Turskom, ovisiti o informacijama koje primi od Turske. Nastavit će primjenjivati švedsko i međunarodno pravo, Europsku konvenciju o izručenju, a izjavila je i da Švedska ne namjerava izručivati vlastite državljane.
Snažna kurdska dijaspora u Švedskoj zabrinuta je i strahuje da nije ništa drugo nego pijun u pregovorima Stockholma o ulasku u NATO. Oko sto tisuća Kurda živi u Švedskoj. Kako je rekao Ali "ne želimo biti na pregovaračkom stolu". A upravo to im se dogodilo
Kurdima je jasno da su oni ti koji će biti udareni. Turska protiv Kurda ratuje unutar vlastitih granica, s prekidima već gotovo četiri desetljeća, ratuje protiv Kurda i u Iraku i Siriji gdje je vojno prisutna i gdje de facto pod okupacijom drži dijelove teritorija tih država. Politički predstavnik većinski kurdskih regija na sjeveru Sirije u Skandinaviji Shiyar Ali izjavio je da je Švedska podlegla diktaturi, a cijenu će platiti Kurdi.
Snažna kurdska dijaspora u Švedskoj zabrinuta je i strahuje da nije ništa drugo nego pijun u pregovorima Stockholma o ulasku u NATO. Oko sto tisuća Kurda živi u Švedskoj, a kako je rekao Ali "ne želimo biti na pregovaračkom stolu". A upravo to im se dogodilo: zapadne zemlje izigrale su Kurde, ne po prvi puta. Švedska je mnoge Kurde bila zemlja sigurnosti, a za Tursku trn u peti. Ta je zemlja često kritizirala kršenja ljudskih prava u Turskoj pri čemu nisu prešućivana kršenja prava Kurda. Dio od sto tisuća Kurda u Švedskoj simpatizira PKK i oni imaju razloga za zabrinutost.
U vrijeme tursko-švedsko-finskih pregovora Erdogan je prijetio i novom ofenzivom na sjever Sirije ne bi li zauzeo gradove koje kontroliraju kurdske Sirijske demokratske snage (SDF) koje pak podržava Washington. Kurdske Narodne obrambene jedinice (YPG) ključan su dio SDF-a, za Washington su važan saveznik u borbi protiv Islamske države, a za Ankaru teroristička grupa povezana s PKK-om.
A što se odnosa Kurda i Švedske tiče, podsjetimo da je prije nešto više od tri tjedna vlada opstala zahvaljujući odluci neovisne zastupnice Amineh Kakabaveh da bude suzdržana. Kakabaveh je Kurdkinja, bila je pešmerga, a navodno je visoko na listi želja Ankare.
