Američki ambasador u Srbiji Christopher Hill bio je među rijetkima koji su unatoč propalim prošlotjednim briselskim pregovorima srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija s optimizmom najavljivali njihov nastavak. U video-poruci koju je emitirala ambasada SAD-a u Beogradu Hill je i prije nego što su Vučić i Kurti napustili Bruxelles poručio: "Vrlo je jasno da je srpska strana na razgovore u Brisel došla u pravom duhu, očigledno je dosta radila na tom pitanju, ali je takođe bila spremna da razgovara, pregovara i pronađe put napred." Američki ambasador na tome nije stao, već je dodao da je takav pristup srpskih pregovarača "dobar ne samo za buduće diskusije o Kosovu, već uopšteno za odnose SAD-a i Srbije".
Osim što je svoj optimizam o nastavku pregovora gradio na tome da je srpska delegacija u Bruxelles došla "u dobrom duhu", Hill je ipak u prvi plan gurnuo sljedeće: "Mislim da su svi pomalo razočarani što nismo uspeli da rešimo probleme ni kratkoročno ni dugoročno, ali verujem da ima nekih pozitivnih pomaka kao rezultat. Pre svega vrlo je jasno da SAD i EU veoma blisko sarađuju, postoji istinsko zajedničko razumevanje problema i veoma dobra hemija između SAD-a i Evropljana." Američko-europska "dobra hemija", uvjeravao je Hill, "dobro će poslužiti da se ide dalje".
I inoministar Europske unije Josep Borrell je odmah nakon što je objavio da Vučić i Kurti nisu postigli dogovor dodao: "Ali to nije kraj priče i oba lidera su prihvatila da nastave razgovore idućih dana do 1. septembra." I priča se nastavlja. Već ovoga tjedna američki i europski specijalci za zapadni Balkan Gabriel Escobar i Miroslav Lajčak prvo će dva dana na Kosovu pokušati uvjeriti vladajuće i opozicijske albanske lidere, ali i lidere kosovskih Srba da potraže obostrano prihvatljivo rješenje kako bi se izbjegla eskalacija sukoba zbog preregistracije automobilskih tablica i uvođenja privremenih dokumenata umjesto srpskih osobnih karata. Pritom je ulogu ledolomca preuzeo Gabriel Escobar, koji je u Prištinu sletio dan prije Lajčaka. Njegov dolazak u Prištinu i Beograd najavio je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price, dodavši da "ako smatramo da je angažovanje sekretara Blinkena preko telefona ili lično neophodno kako bi se došlo do cilja, on neće oklevati da vodi te razgovore". Američka diplomacija se iz pozicije "angažiranog promatrača" prebacila u ulogu aktivnog posrednika kako bi "ohrabrila obe strane da efikasno koriste dijalog". Pritom ovaj put ništa ne prepušta slučaju. Dok je Escobar letio prema Prištini, ambasador Hill je u Beogradu još jednom u razgovoru s Vučićem provjerio puls glavnog srpskog pregovarača. Kasnije je u intervju za N1 televiziju ponovio da je "srpska strana napravila veliku stvar što je došla u Brisel spremna da pregovara i što je uradila svoj domaći zadatak, a to je uvek najvažnije za sve pregovore. Mislim da je srpska strana pokušala da bude fleksibilna, da pronađe rešenja, a ovaj jutrošnji razgovor (sa Vučićem) to mi je i potvrdio". I dok za srpsku stranu kaže da je "bila na svom mestu, znala je o čemu treba da razgovara, znala je šta je važno", Hill dalje tvrdi: "Ali mislim da druga strana, nažalost, nije bila spremna za konkretan razgovor."
Američki ambasador smatra da je za rješavanje problema poput ovih koji su sada buknuli u odnosima između Beograda i Prištine "neophodno da razgovarate o konkretnim stvarima, ali te stvari takođe morate staviti u širi kontekst, a širi kontekst je pitanje srpske zajednice i načina na koji će ona živeti u budućnosti. To je za mene ključno, srpska zajednica na Kosovu se mora osećati kao kod kuće i biti bezbedna. Zato se ulažu određeni napori da se o tome razgovara, a mislim da će se tako i nastaviti". I rješenje za "veoma opasne hitne probleme" Hill vidi u "rešavanju širih i važnijih problema za budućnost Kosova, a naročito srpske zajednice. Dakle, mi težimo nekoj vrsti normalne situacije u kojoj bi vam, kad odete na granicu, bilo dosadno. Kao i na svakoj drugoj granici, videli biste samo kamione i automobile kako prolaze". Ambasador dodaje da je "čvrsto ubeđen da se budućnost srpske zajednice može osigurati stvaranjem neke vrste mehanizma, a u ostatku Evrope postoje različiti modeli za to. Tako da mislim da bi trebalo smisliti neku vrstu zajedničkog aranžmana za srpsku zajednicu, nešto što će odgovarati svima". Pritom pojašnjava da bi "nešto poput zajednice opština trebalo bolje definisati, jer ljudi moraju znati kako će izgledati njihovi životi, a to uključuje shvatanje stvarnih detalja. Ne možete samo pričati o tome na opštem nivou i očekivati da neki vozač kamiona iz Mitrovice shvati o čemu pričate".
Iz Hillovih poruka jasno je da Escobar i Lajčak glavni dio posla ovih dana moraju obaviti na Kosovu. Jer još dok su trajali pregovori u Bruxellesu iz Vučićevih krugova se tvrdo poručivalo da dok se ne definira rješenje za srpsku autonomiju na Kosovu dogovorenu Briselskim sporazumom, Beograd neće pristati na rješavanje drugih problema u odnosima s Prištinom, pa ni "veoma opasnih hitnih problema" oko kojih su sada rukave zasukali i SAD i EU. Problem je, međutim, što su kosovski premijer Albin Kurti i njegovo vladajuće Samoopredjeljenje svoj dolazak na vlast utrli ponajprije obećavajući biračima da "Zajednice srpskih općina na Kosovu neće biti". I tog olako danog predizbornog obećanja Kurti i njegova stranaka čvrsto su se držali sve ovo vrijeme otkako su preuzeli vlast na Kosovu. Kosovsku javnost su pritom uvjeravali da ih nitko na svijetu ne može natjerati da na Kosovu instaliraju novu "Republiku Srpsku" jer ih se ne može ucjenjivati kao njihove prethodnike na vlasti zbog korupcije i kriminala te repova ratnih zločina koji su se za njima vukli.
No stvari su se u međuvremenu značajno promijenile. Upravo ovih dana pojedini kosovski sindikati i opozicijske stranke sve glasnije prozivanju Kurtijevu vladu zbog ekonomske i energetske krize koje već haraju Kosovom. Sindikati već najavljuju i štrajkove, a Kosovo je kao prva europska država uvela svakodnevne redukcije struje jer u državnoj blagajni nema novca da plaća sve skuplju uvoznu struju, a domaća proizvodnja ne pokriva potrebe kosovske privrede i stanovništva. U nedavnom intervjuu Radio Slobodnoj Europi i Kurti je usput o tome govorio. Ni on ne krije da će Kosovo ove zime imati velikih problema s nedostatkom struje. Na pitanje kako će se Kosovo suočiti s energetskom krizom ove zime, Kurti je odgovorio: "Dajemo sve od sebe, i na vezi smo sa Albanijom, nastojimo i da se unapred dogovorimo sa moćnim međunarodnim ekonomskim operaterima o uvozu koji će nam biti potreban i ove zime. Jasno je da našim termoelektranama, Kosovo A, Kosovo B, i sa obnovljivim izvorima, ne možemo da pokrijemo vrhunac potrošnje u decembru i januaru, a možda i tokom drugih meseci. Zbog toga se trudimo da minimiziramo i količinu uvoza i cenu tog uvoza."
No dok građanima Kosova i dalje čvrsto obećava da "Zajednice srpskih općina na Kosovu neće biti", na pitanje hoće li se kosovskim građanima i privredi ove zime isključivati struja daje neodređene odgovore: "Možemo da kažemo da će situacija biti teška u zimskoj sezoni, ali u kojoj meri, to zavisi od evropskih i globalnih okolnosti. Vidite kako se povećanje cena, odnosno inflacija, smanjenje snabdevanja energentima i preispitivanje energetskih politika, dešava čak i u razvijenim zemljama Evropske unije koje su decenijama ispred nas, a kamoli kod nas koji, kao što znate, još nemamo ni viznu liberalizaciju. Nemačka ima krizu, Italija ima krizu. Vraćaju se na ugalj. Dakle, to je situacija bez presedana u nekim oblastima, od pada Berlinskog zida, a u nekim oblastima od Drugog svetskog rata. Dakle, od čega zavisi buduća situacija na našem kontinentu, sa čim ćemo se suočiti, danas nije lako predvideti."
Tajnu o energetskoj budućnosti Kosova Kurtiju bi mogli otkriti američki i europski posrednici u njegovim pregovorima s Beogradom, a ona se vjerojatno krije i u činjenici da se Kurtijeva vlada već sada pokušava dogovoriti "s moćnim međunarodnim ekonomskim operaterima" o uvozu koji će im biti potreban i ove zime.
