Novosti

Kronika

Povezivanje publike kroz umjetnost približavanja

Kultura kao dio nacionalnog identiteta svakog naroda može biti faktor kohezije unutar njega kao i mogućnost povezivanja više naroda, ali ona ima i potencijal da povezuje većinu i manjinu, rekao je potpredsjednik Vlade Boris Milošević na otvorenju Dana srpske kulture i izložbe "Umjetnost približavanja"

U prostorijama Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" u Zagrebu u ponedjeljak, 24. oktobra, svečano su otvoreni tradicionalni Dani srpske kulture i izložba "Umjetnost približavanja", realizirana u suradnji "Prosvjete" i umjetničke organizacije "Kuda.org" iz Novog Sada na kojoj su predstavljeni radovi dvadesetak hrvatskih i srpskih umjetnika.

Manifestaciju je otvorio potpredsjednik Vlade RH Boris Milošević.

- Program ove tradicionalne kulturne manifestacije, koju organizira SKD "Prosvjeta", zanimljiv je i raznovrstan, pa će svi koji prate ta događanja naći nešto za sebe. Kultura kao dio nacionalnog identiteta svakog naroda može biti faktor kohezije unutar njega kao i mogućnost povezivanja više naroda, ali ima i potencijal da povezuje većinu i manjinu. Kad govorimo i kažemo "manjina", taj termin ima prizvuk stigmatizacije. Postoji potreba o zaštiti manjinskih prava i ona će postojati dok postoji odnos moći između većine i manjina. Zato je važno da manifestacije poput ove imaju dva cilja. Prvi cilj je skidanje stigme s manjine i stvaranje osjećaja da je poželjno biti pripadnik manjine, dok je drugi vrednovanje kulturnog doprinosa Srba hrvatskoj kulturi bez kojih ona ne bi bila to što jeste – kazao je Milošević.

Potpredsjednik SKD-a Prosvjeta" Siniša Tatalović podsjetio je da se Dani srpske kulture organiziraju od obnove društva 1993. u različitim formama.

- Osim što se predstavlja bogatstvo srpske kulture preko sadržajima različitog tipa od folklora do izložbi i predstava, Dani su i mjesto prezentacije kulturnih programa većinskog hrvatskog naroda s kojim živimo, ali i kulturnih programa koji dolaze iz Srbije i drugih država gdje živi srpski narod - kazao je Tatalović, ističući da ih je pandemija lani prisilila da modificiraju program, Ove godine možemo se naći i pod maskama, rekao je i izrazio vjerovanje da se u novim prostorima može organizirati rad srpskih institucija i razvijati pretpostavke za kvalitetniji kulturni rad.

Prisutnima su se obratili i kustosi izložbe Davorka Perić iz "Prosvjete" i Zoran Pantelić iz novosadskog "Kuda.org".

- Umjetnost približavanja potiče komunikaciju i daje vidljivost društvenih problema kroz umjetničko djelovanje, s ciljem poticanja na društvene promjene i što boljim povezivanjem kulturno-umjetničke scene u regiji. Radi se o povezivanju umjetnika i institucija, koprodukcije i cirkulacija kulturnog i umjetničkog programa u regionalnom kulturnom prostoru te povezivanju tzv. visoke i popularne kulture, umjetnosti i svakodnevnog života - rekla je Perić.

- Radovi se osvrću na sudbinu prostora koji je do pre 30 godina bio zajednički i bez barijera, a onda doživeo brojne promjene - istaknuo je Pantelić i dodao da je izložba koncepcijski proširila skalu pristupa koji potiču na različita promišljanja.

– Tokom 90-ih smo događaje između Zapadne i Istočne Evrope gledali kroz nejednakost, a danas kroz migrantsku krizu vidimo da taj odnos ima znatno dublje i složenije značenje - povukao je Pantelić

Lenka Zelenović govorila je kako se u okviru grupe "Škart", čije su aktivnosti okrenute publici koja ne proizlazi iz uskog umjetničkog kruga, uključila u izradu "kuharica", kuhinjskih krpa s izvezenim porukama.

- Prvo sam počela da vezem na njihove tekstove, ali sam onda i ja počela da smišljam poruke na krpama, svaku sa svojim razlogom i povodom - rekla je.

Prisutnima, među kojima su bili i predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac, predstavnici ambasade Srbije i brojne osobe iz kulturnog života, kao i članovi "Prosvjete", obratila se u ima Grada Zagreba i Marta Kiš.

- Izuzetno je da se u ovom gradu događaju nepropuštene prilike i da ćemo svi biti dionici nekih od njih - rekla je Kiš.

Predstavljeni su radovi umjetnika Dragana Protića i Đorđa Balmazovića, Siniše Labrovića, Gilda Bavčevića, Vahide Ramujkić, Zorana Pavelića, Kate Mijatović, Lane Stojičević, Marka Paunovića, Nikolete Marković i Andreja Mirčeva, Spartaka Dulića, Dalibora Martinisa, Igora Bezinovića i Ivane Pipal, Roberta Vodanovića Čopora, Sandra Đukića, kao i neobjavljeni radovi Ivane Momčilović s glumicom Sonjom Savić. Izložba je otvorena do 15. Novembra.

Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više