U Gornjem Skradu u općini Krnjak u Karlovačkoj županiji 6. avgusta je obilježena 80. godišnjica formiranja Drugog kordunaškog-skradskog partizanskog odreda. Formiran je nepuna dva tjedna nakon Prvog kordunaškog partizanskog odreda Debela kosa, a uslijedilo je formiranje niza većih i manjih kordunaških partizanskih odreda, u Trupinjaku, Perjasici i drugim mjestima. Bio je to odgovor na brojne ustaške zločine počinjene već dva tjedna nakon uspostave NDH, počevši od Gudovca kod Bjelovara, Veljuna i Gline. Iako bez oružja i vojnog znanja, Kordunaši su shvatili da je borba, mada neizvjesna i pogubna, bila ipak jedini način da se pokušaju spasiti.

- Nisu oni to činili s mišlju da ubijaju nekoga i da mu učine neko zlo, već da sačuvaju svoje živote i živote svojih porodica. Okupljanje ljudi i formiranje tih odreda je nastupilo nakon niza ogromnih zločina. Naši sunarodnici se nisu uklapali u politiku tadašnje NDH. Nažalost, danas imamo ponovo situacije da se pozdrav "Za dom spremni" pokušava revitalizirati uz objašnjenje kako je to stari hrvatski pozdrav te da on nema veze sa ustašama i NDH. Ako je zaista tako, zašto jedinica koja je nekidan prodefilirala kroz Knin, 9. bojna HOS-a, nosi naziv Rafael Vitez Boban? Je li to onaj Boban iz ustaškog pokreta ili netko sasvim drugi? Naši ljudi moraju znati našu historiju kako ne bi činili greške kao naši prethodnici. Naši mladi morali bi znati prepoznati moguću opasnost, a zato moraju znati što se dogodilo njihovim precima - rekao je srpski dožupan Dejan Mihajlović, pozdravljajući pedesetak prisutnih Kordunaša.

Položeni su vijenci i upaljene svijeće pod spomenik Skradskom odredu koji je prije koju godinu obnovljen, a upisana su i imena poginulih. O samom odredu i situaciji u državi vezano uz antifašizam govorio je Rade Grijaković, predsjednik krnjačkih antifašista i predsjednik Općinskog vijeća Krnjaka. U normalnijim bi vremenima ovo obilježavanje imalo više historijsko-tradicijsku ulogu, no živimo u vremenima kada je zadatak ovog i sličnih udruženja puno važniji, kazao je na Grijaković.

- Mora se glasno, jasno i neprestano ponavljati istina, a to je da su ovi ljudi prije 80 godina odlučili boriti se na strani dobra. Ne smije se prepustiti zaboravu da su oni bili borci za slobodu i pravdu, a da je NDH bila zločinačka te da ustaše nisu bili samo usputan i nesretan pokušaj ostvarivanja hrvatske državnosti, već najveće zlo i sramota u hrvatskoj povijesti. Orwell je rekao da pobjednici pišu povijest, ali nažalost, kako to danas izgleda čini se da su se uloge pobjednika i poraženih zamijenile pa mladi i mi učimo neku novu, iskrivljenu povijest. Klanjajući se onima koji su dali svoje živote za slobodu svjesni smo da ovo danas nije ta sloboda i pravda za koju su se oni borili, pa je naša ljudska i moralna obaveza ne dopustiti da veličina njihove borbe i njihova žrtva padnu u zaborav - kazao je Grijaković.

S područja Gornjeg Skrada 66 boraca okupilo se svojom voljom, a ne po nečijem nalogu, oni su u borbi dali svoje živote, a prvi komandir odreda je bio Rade Dobrosavljević.