Novosti

Društvo

Počast miru

Na Mirogoju i ove godine obilježen Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

Large primirje 10

Predstavnici Srba položili su vijence na Mirogoju (foto Nenad Jovanović)

Ambasada Srbije, predstavnici Srba u Hrvatskoj i učenici Srpske pravoslavne opšte gimnazije "Katarina Kantakuzina Branković" na zagrebačkom groblju Mirogoj obilježili su 11. novembar, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, završenom prije 105 godina.

Parastos kod krsta smještenog pored kapelice Sv. Petra i Pavla, simbolički posvećenog svim stradalim, i vojnim i civilnim žrtvama, služili su protojerej stavrofor Đorđe Teodorović i sveštenik Mihajlo Žikić. Nakon toga vijence su položile delegacija ambasade Srbije u kojoj su bili ambasadorka Jelena Milić i vojni ataše potpukovnik Bojan Veličković, kao i delegacija Srba iz Hrvatske: predsjednik SNV-a i zastupnik Milorad Pupovac, zastupnik Boris Milošević, predsjednik SPD-a "Privrednik" Nikola Lunić i karlovački dožupan Dejan Mihajlović.

Cvijeće su pred krst položili učenici Srpske pravoslavne opšte gimnazije "Katarina Kantakuzina Branković", kao i "kozaračko dijete" Živko Zelenbrz, kojeg je 1942. kao dijete spasila Diana Budisavljević.

Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine, kada je u vagonu u francuskom gradu Kompjenju potpisano primirje i u 11 sati prije podne tog dana završen Prvi svjetski rat. Primirje su saveznici potpisali s Njemačkom kao jedinom preostalom članicom Centralnih sila u kojoj je nekoliko dana ranije počela pobuna mornara i vojnika koje se proširila na druge slojeve stanovništva.

Primirje je bilo na snazi sve do zaključivanja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju, 28. juna 1919. godine, a Srbija kao jedna od zemalja pobjednica prvog svjetskog rata obilježava taj dan koji je 2012. godine proglašen praznikom.

Prema službenim procjenama delegacije Kralјevine SHS na mirovnoj konferenciji u Versaju 1919. godine, lјudski gubici iznosili su 28 posto od ukupnog broja stanovništva - 1.247.435 osoba. Od tog broja više od 400 tisuća otpadalo je na vojnike, a gotovo 850 na civile, uz 264.000 invalida. Što se Hrvatske tiče, računa se da su ukupni hrvatski vojni gubitci u ratu iznosili oko 190.000 ljudi.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više