Iako je na snazi zadovoljavajući zakonski okvir kojim se manjinama formalno jamči niz prava, u Hrvatskoj i dalje postoji diskriminacija nacionalnih manjina, prvenstveno Srba i Roma, upozorilo je Vijeće Europe u najnovijem izvještaju. Savjetodavni odbor Vijeća Europe, zadužen za praćenje Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, u petom mišljenju o Hrvatskoj ukazao je na niz problema: previsoke pragove za pristup pojedinim manjinskim pravima, konstantni rast govora i zločina iz mržnje, stereotipni prikaz manjinskih zajednica u medijima te osporavanje prava na jezik, pismo, obrazovanje i prednost pri zapošljavanju u državnim i javnim službama.
Autori izvještaja, koji su Hrvatsku posjetili u ožujku 2020., osvrnuli su se na predstojeći popis stanovništva. "Postojeći pragovi za pristup nekim manjinskim pravima previsoki su i na štetu brojčano manjih manjina. Nemaju svi pripadnici nacionalnih manjina povjerenje u sustav kako bi se izjasnili o svojoj etničkoj pripadnosti", navodi se u izvještaju te domaćim vlastima poručuje da se "za razvrstavanje ili odražavanje višestruke pripadnosti u popisu stanovništva ne bi se smjela rabiti kategorija 'ostalo', koja obeshrabruje anketirane osobe da se izjasne kao pripadnici više od jedne etničke skupine".
U izvještajnom razdoblju zabilježen je porast govora mržnje i radikalnog nacionalizma, što je imalo negativan utjecaj na ostvarivanje različitih prava, osobito u postkonfliktnim područjima. Zbog toga Odbor hrvatskim vlastima preporučuje da pored izrade strategije za promicanje međuetničkog dijaloga porade na "odlučnom rješavanju i javnoj osudi svih slučajeva javnog poticanja na nasilje i mržnju, kao i povijesnog revizionizma i glorifikacije osuđenih za ratne zločine". Kao pozitivan primjer istaknut je proces pomirenja započet u ljeto 2020., kada je Boris Milošević, potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine, prisustvovao na obilježavanju godišnjice Oluje u Kninu, a ministar Tomo Medved i premijer Andrej Plenković na komemoracijama za srpske žrtve u Gruborima i Varivodama.
Osim što je vladajuće pozvao da osiguraju prava na djelotvorno sudjelovanje pripadnika manjina u javnim poslovima te poboljšanje životnih uvjeta, prvenstveno za Rome i srpske povratnike, odbor Vijeća Europe ukazao je na potrebu smanjenja donjeg praga za službenu uporabu jezika i pisama manjina u lokalnim jedinicama. "Savjetodavni odbor ponavlja poziv vlastima da provedu pravo na prikazivanje imena ulica i oznaka na javnim zgradama na manjinskim jezicima i pismima u skladu s nacionalnim pravom i Okvirnom konvencijom", navodi se u izvještaju.
Saša Milošević, generalni sekretar Srpskog narodnog vijeća, za Novosti je kazao da su glavni zaključci Savjetodavnog odbora očekivani te da se od takvih tijela s relativno malom političkom težinom, kojima su problemi etničkih manjina u Hrvatskoj tek jedan od mnogih zadataka, teško može očekivati više.
- Odbor ponavlja uobičajenu mantru o zadovoljavajućem hrvatskom zakonodavnom okviru bez pokušaja analize dosega i stvarnih učinaka našeg, po meni lošeg, manjinskog zakonodavstva, prvenstveno Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Međutim, lagao bi onaj koji bi rekao da se ništa ne poduzima - rekao je Milošević i ukazao na važne pomake. Kako ističe, riječ je o političkoj koaliciji HDZ-a i manjinaca zahvaljujući kojoj je omogućeno donošenje Operativnog programa za nacionalne manjine.
- Kroz taj dokument rješavaju se važna pitanja kao što su re-elektrifikacija, vodovodi i pomoć razrušenim krajevima. No njegov je nedostatak izvjesna općenitost, nedorečenost u provođenju potrebnih zakonskih rješenja ili njihovim nedostacima na području obrazovanja, jezika, političke participacije i suđenjima za ratne zločine. To je očito ostavljeno za neka kasnija, valjda bolja vremena - dodaje on.
U svojim zaključcima predstavnici Vijeća Europe založili su se za promicanje kulture i povijesti nacionalnih manjina te njihovog doprinosa društvu u cjelini kroz opći sustav obrazovanja, a ukazali su i na probleme s kojima se srpska zajednica na istoku Hrvatske suočava u dugogodišnjem pokušaju registracije manjinskih škola. Taj problem nedavno je ponovno potencirao reizabrani gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, koji se sve češće javno zalaže za ukidanje manjinskih škola. No Savjetodavni odbor poručuje da "očuvanje mreža škola na manjinskim jezicima treba biti zajamčeno".
- Udar na sve manjinsko, pogotovo srpsko, postalo je raison d'etre suverenista. Huškanje, prozivanje i proizvodnja straha su im jedini program i metoda političkog djelovanja. Ali tako je u cijeloj Evropi, i ne samo u njoj. Naravno da su nam naši problemi najteži i najpreči, no jasno je da se radi i o preispitivanju samih temelja demokratskog poretka. Takav je trend nastavljačima rata dobro došao da makar malo zamaskiraju svoje težnje - zaključuje Saša Milošević.
