Srpsko narodno vijeće i općina Kistanje organizirali su obilježavanje dana sjećanja na srpske civile ubijene 27. avgusta 1995. godine u selu Gošić i 28. septembra 1995. godine u Varivodama. Parastos za devetero nevino stradalih mještana, ispred spomen obilježja postavljenog u Varivodama, služio je episkop dalmatinski Nikodim sa sveštenstvom Eparhije dalmatinske.
U svojoj besjedi Nikodim je rekao da civili nisu htjeli ništa drugo već da poslušaju ono što im je rečeno s najvišeg državnog vrha, a to je da ostanu na svojim ognjištima, žive u svom kraju koji su voljeli, obrađuju zemlju i s radošću dočekuju druge ljude.
- Ti starci, koji su ubijeni na ovom mjestu, stavili su na svoje kuće znak mira, bijela platna koja su kroz vijekove značila mir, nadajući se da će im dati zaštitu da će biti sačuvani i da će ostati živjeti na zemlji koju su voljeli, za koju su živjeli i kojoj su dali čitav svoj život. Nažalost, taj znak mira nije značio ništa drugo nego da ih oni koji su išli da im nanesu zlo, lakše nađu i oduzmu im pravo na život - rekao je vladika Nikodim.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i izaslanik predsjednika Andreja Plenkovića, Boris Milošević, podsjetio je na činjenicu da je prošlo više od pedeset dana od okončanja Oluje kada su počinjeni teški ratni zločini u ovom kraju i da je to bio masakr koji se nije smio dogoditi niti je bilo povoda da se on dogodi.
- Nevini Varivoda koje danas oplakujemo, ubijeni su u vlastitom dvorištu, sjedeći za stolom ispred svoje kuće, uglavnom hicima u glavu iz neposredne blizine. To nije bila borbena akcija, ako ima netko da kaže da je bila. Oni nisu bili oružana sila, ako netko ima da kaže da su bili. Oni nisu bili neprijateljska druga strana, ako netko kaže da su bili. Masakr u Varivodama je najpoznatiji ratni zločin poslije Oluje nad civilima srpske nacionalnosti. Jedini takav zločin koji je dospio u hrvatske medije kad je počinjen i koji je izazvao kakvu-takvu reakciju javnosti i politike. Gošić se dogodio, ali se o zločinu nije izvještavalo. Grubori su se dogodili, ali su mediji pisali drugačije, da zločina nije bilo.
Iako je za Varivode odmah pokrenuta istraga, iako je zločin bio pod lupom javnosti, iako je u postupku pretpristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju to bio jedan od predmeta o kojem se izvještavalo Evropsku komisiju, iako su Varivode od Državnog odvjetništva bile označene nacionalnim prioritetom, do istine i pravde u ovom predmetu nije došlo.
I dalje nema osumnjičenih, nema optuženih a ni osuđenih - naveo je Milošević, dodavši kako je od 2012. godine do danas podignuta samo jedna optužnica za ratni zločin iz 1995. godine, koja je rezultirala pravomoćnom sudskom presudom, i da je to poražavajuće.
Saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga rekla je da nisu samo Varivode osjetile ruku zla koja je pustošila selima nakon Oluje, već da je teško naći selo u Sjevernoj Dalmaciji i Lici u kojem nisu počinjena ubojstva jednog ili više civila, koliko u akciji Oluja, toliko i neposredno nakon nje.
- Poznata su ubojstva u Uzdolju, Žagroviću, Plavnu, Strmici, Ličkom Tiškovcu, Kosovu, Oćestovu, Ivoševcima, Zrmanji... Sudbina je bila nemilosrdna i za Banijce i za Kordunaše. Bijele krpe i lancuni u normalnom svijetu značili su mir. Svi ubijeni ostali su u uvjerenju da im se ništa neće dogoditi na njihovoj zemlji. Oni koji su dali obećanje nisu ih zaštitili. Republika Hrvatska proglašena je odgovornom u svim dosadašnjim sudskim postupcima po tužbama za naknadu nematerijalne štete, koje su protiv nje, zbog ubojstva devetoro civila srpske nacionalnosti, više od desetljeća ustrajno vodili članovi njihovih porodica. Za ovaj zločin sumnjičilo se šestoricu pripadnika hrvatskih redarstvenih snaga no nakon postupka pred Županijskim sudom u Zadru te ponovljenog suđenja na Županijskom sudu u Šibeniku, optuženici su oslobođeni krivnje. Istraga je vraćena na početak i to protiv nepoznatih počinitelja. Novih saznanja nema, kao ni progona počinitelja odgovornih za zločin ovdje u Varivodama - navela je Šimpraga dodajući da je neotkrivanje zločinaca opterećenje ne samo sa porodice žrtava već i za društvo u cjelini.
Posebni izaslanik predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića za rješavanje pitanja nestalih Veran Matić, podsjetio je da je i prošle godine prisustvovao ovoj veoma važnoj komemoraciji koja je bila uvod u zajedničke komemoracije na mjestima stradanja predstavnika hrvatske i srpske zajednice. Naglasio je da je zajedništvo ključna riječ za uspostavljanje mira, mirovne politike, obnovu povjerenja i stabilnosti, važnih za sadašnji ali i budući život.
- Ovde sam da se u svoje ime i u ime predsjednika Republike Srbije, poklonim uspomeni na ubijene mještane Varivoda, ubijene na današnji dan prije 26 godina. Da sa vama, članovima porodica i svima vama koji čuvate uspomenu na njihovo stradanje, podelim svoja najdublja saosećanja. Ovde sam danas, kao i u drugim prilikama, da doprinesem tome da živite u miru sa svojim komšijama, da obnavljamo i uspostavimo bolju komunikaciju između Srbije i Hrvatske, da se unapredi saradnja oko pitanja nestalih lica i da se daju odgovori zašto zločini na ovome i drugim mestima nisu kažnjeni - rekao je Matić, dodajući da zajednička posvećenost u pronalasku svih nestalih, treba da bude most za uspostavljanje povjerenja koje je jedini put ka pomirenju.
Nakon Varivoda pomen je održan i u Gošiću, za osam mještana srpske nacionalnosti ubijenih u ovom selu. Uz Borisa Miloševića, Anju Šimpragu i Verana Matića, komemoraciji u Varivodama i Gošiću prisustvovali su ambasador BiH u Republici Hrvatskoj Aleksandar Vranješ, privremeni otpravnik poslova Ambasade RS u Hrvatskoj Davor Trkulja, narodna poslanica u Skupštini RS Sanja Lakić, župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, zamjenici gradonačelnika Knina, načelnici općina Kistanje, Biskupija i Ervenik, te mnogi drugi.
