U organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Općine Kistanje danas su u selima Varivode i Gošić održane komemoracije i služeni parastosi za 16 srpskih žrtava ubijenih nakon vojne akcije Oluja. U Gošiću je 27. avgusta 1995. godine ubijeno sedam starijih osoba, a gotovo dva mjeseca nakon Oluje, 28. septembra 1995. godine, ubijeno je i devet mještana Varivoda. Svi ubijeni bili su civili, a u selima ni ranije ni u vrijeme ubistava nije bilo ratnih aktivnosti. Za ta ubistva mještana još uvijek nitko nije osuđen.
Pored predstavnika Šibensko-kninske županije, Grada Knina, općina Kistanje i Biskupije, porodica ubijenih te saborskog zastupnika SDSS-a Borisa Miloševića, vijenac u Varivodama je, nakon nekoliko godina nedolaska predstavnika Vlade, položio i izaslanik hrvatskog premijera Krešimir Partl.
- Civili u Varivodama izvjesili su na kućama bijele krpe i 50 dana su strahovali jer je svaki dan neko dolazio u selo i pucao. Država tada nije zaustavila pljačku koja je bila tolikih razmjera da su novine tada pisale kako su pljačke prestale jer se više nije imalo što opljačkati.
Preživio je jedino Milan Pokrajac, srčani bolesnik, i to samo zato što mu nisu ušli u kuću. Policija je za ovaj zločin znala idući dan, a mi se tu svake godine pitamo što je poduzela tada i što poduzima danas. Ne smijemo ratne zločine ostaviti nekažnjenima. Zar je moguće da se ne može saznati tko je pucao, iz kojeg oružja, pa ni da se ne zna ni kalibar metka kojima su žrtve ubijene? Ne tražimo ovdje osvetu, već da djeluje zakon i da se stvori atmosfera dijaloga u kojoj moramo prihvatiti sve žrtve rata. Za društvo je razarajuće da ovakav zločin bude nekažnjen. Pozivam državne institucije da ga riješe, jer bez toga se ne mogu kvalitetno graditi međunacionalni mostovi - rekao je Milošević.
Na komemoraciji su po prvi put prisustvovali članovi Centra za nenasilnu akciju iz Sarajeva, udruženja koje okuplja ratne veterane iz Armije Bosne i Hercegovine, Vojske Republike Srpske Krajine, Hrvatske vojske i Vojske Jugoslavije.
- Došli smo da pošaljemo poruku mira i da pokažemo da naša generacija koja je sudjelovala aktivno u ratu nije sastavljena od ratnih zločinaca, već čestitih ljudi koji su imali nesreću naći se u ratnim zbivanjima. Želimo ukazati novim generacijama da ne rade naše greške - poručio je u Varivodama Nedžad Novalić.
Nakon Varivoda, komemoracija i parastos su održani i u zaseoku Gošić.
- Dana 27. avgusta životi ovih ljudi ugašeni su na najokrutniji način. U poznim godinama, civili, nisu predstavljali pretnju i opasnost, ali neko je odlučio poigrati se s njihovim životima. A šta je država učinila? Uz sva obećanja, do današnjeg dana nije proaktivno djelovala. Sve ove godine mi se ovdje okupljamo, sjećamo se nevino stradalih i čekamo reakciju. Ne mrzimo, pružamo ruku pomirenja svjesni činjenice kako smo ovdje nekada svi skupa živjeli i živimo i sad. Svaka riječ ovdje izrečena gubi smisao jer je izgovorena bar hiljadu puta. S ovog mjesta koje nas obavezuje tražimo samo da se konačno kazne krivci za zločin, kao što i krošnja ove kostjele strpljivo čeka vrijeme kada će ovdje tišina govoriti jer će pravda konačno biti zadovoljena - poručila je dožupanica Šibensko-kninske županije Anja Šimpraga.
Ispred SNV-a prisutnima se obratila Aneta Lalić, posebno zahvalivši na dolasku kninskom gradonačelniku Marku Jeliću i ratnim veteranima.
- Nasilje nad čovjekom je i onda kada ga se tjera da vrši nasilje, a to se u Hrvatskoj često zaboravlja. Hvala vam zato što otvoreno govorite, ne o onom što se ratom dobilo već o onome što se u ratu izgubilo. Zato su vaš dolazak i vaša poruka koju donosite, naročito iz BIH, danas jako važni - rekla je Aneta Lalić.
Kninski gradonačelnik Marko Jelić je svojim dolaskom potvrdio obećanje izrečeno tokom predizborne kampanje i uoči godišnjice Oluje kada je kazao da nema problem sa tim da se pokloni i srpskim žrtvama, jer je svaka žrtva - žrtva.
- Ove žrtve su pokazatelji kriminalnog djelovanja jer su zločini počinjeni nakon ratnih akcija. Njih nisu počinili hrvatski branitelji, to su uradili kriminalci koji bi došli bilo kome i ovo učinili. Oni su iskoristili priliku da ljude koji su ostali u svojoj domovini i pod okriljem svog ustavno-pravnog poretka, koji su tražili zaštitu, usmrte iz najnižih pobuda. To je za mene neprihvatljivo, i kao čovjeku i kao hrišćaninu, a s druge strane i kao javnoj osobi. Moj primjer je moj lični osjećaj hrišćanske odgovornosti. Ako vidimo da je nešto krivo, moramo na to ukazati, ispraviti koliko možemo i ostaviti pouku za budućnost - poručio je Jelić.
