Novosti

Politika

Optužnica u odsustvu

Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije i prije je koristilo princip univerzalne nadležnosti. No u aktualnom slučaju pripadnicima HV-a će se suditi, bude li suđenja, u odsutnosti

Large internacionala  ko%c5%beul

Zgrada Tužiteljstva za ratne zločine u Beogradu (foto Dejan Kožul)

Univerzalna sudska nadležnost, nakon optužnica protiv četiri pilota Hrvatske vojske zbog bombardiranja izbegličke kolone kod Bosanskog Petrovca u avgustu 1995., ponovo je postala važna tema i u pravosuđu i u odnosima Srbije i Hrvatske. S aspekta pravosuđa, tužiteljka za ratne zločine, Snežana Stanojković, u svom programu navela je da će joj prioritet biti istraživanje zločina nad Srbima. U njenom mandatu podignute su optužnice protiv Osmana Osmanovića, Huseina Mujanovića, Edina Vranja, sve za zločine nad Srbima u BiH, a u poslednjoj godini mandata Tužilaštvo za ratne zločine pripremilo je, ali sud još nije prihvatio, spomenutu optužnicu protiv četvorice pripadnika Hrvatske vojske.

Princip univerzalne nadležnosti je primenjen u svim tim slučajevima, a već smo pisali o problemu sa suđenjima pripadnicima Armije BiH, koji su uhapšeni na granici sa Srbijom. Za razliku od tih slučajeva, za slučaj zločina na Petrovačkoj cesti, optuženi nisu dostupi pravosuđu pa će se suđenje, prihvati li sud optužnicu, odvijati u odsutnosti.

- Suđenja u odsustvu su u Srbiji moguća i ona su opravdana u situacijama kada je neophodno da se izvede neki dokaz hitno – to su slučajevi na primer u organizovanom kriminalu - kaže nam Ivana Žanić, izvršna direktorka Fonda za humanitarno pravo. U suđenjima za ratne zločine "suđenja u odsustvu optuženih su neopravdana".

- Pre svega sa stanovišta žrtava. U ovom konkretnom slučaju od operacije Oluja prošlo je 27 godina i porodice žrtava svih tih godina očekuju od Tužilaštva za ratne zločine da se ti zločini istraže i procesuiraju. Oni žele i imaju pravo na to da u sudnici, na mestu koje je predviđeno za optužene, vide osobe koje su optužene za patnju koju su i oni i njihovi najmiliji pretrpeli - objašnjava Žanić.

Kao razlog podizanju optužnice u odsustvu Tužilaštvo je navelo da "protok vremena daje dovoljno razloga za sumnju da će Hrvatska ili BiH pokrenuti krivične postupke protiv odgovornih za ovo krivično djelo". To otvara još jedan problem.

- Problem s ovim predmetom je i taj što se u medijima pojavila tvrdnja da se Tužilaštvo odlučilo da podigne optužnicu u odsustvu jer to neće učiniti tužilaštvo Hrvatske. To je u direktnoj suprotnosti sa pravilima i postulatima regionalne saradnje jer ukoliko jedno tužilaštvo "zna" da neki zločin neće biti istražen od strane drugog tužilaštva onda nema ni poverenja između te dve institucije - zaključuje naša sagovornica.

Dragana Đukić, predsednica Udruženja porodica poginulih i nestalih lica "Suza" smatra da je dobro da je i sada podignuta optužnica jer "svako ko je počinio zločin treba da snosi odgovornost bez posebnih postupaka".

- Pre svega je neobjašnjivo, da se pored svih dokaza, činjenica i još uvek živih svedoka, do sada čekalo sa optužnicom za zločine na Petrovačkoj cesti - kaže ona svesna da postoje brojni problemi, pogotovo kada je reč o saradnji dva tužilaštva, odnosno države.

- Jasno je da je želja i stav porodica da tužilaštva i države treba da sarađuju i rade svoj posao u interesu žrtava. Same porodice nemaju mehanizme da ulaze u sudske procese, potrebna im je institucionalna podrška i zastupanje. Živimo u nadi da će i ostali zločini dočekati da se podignu optužnice. Svaka porodica zaslužuje da sazna istinu - kaže Dragana Đukić.

U publikaciji "Analiza i preporuke za unapređenje regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina" FHP je iznio svoj stav o suđenjima u odsutnosti. "Treba imati u vidu da u slučaju suđenja u odsustvu, okrivljeni (koji nisu prisutni) ne mogu da iznesu svoju odbranu, ne mogu da ispituju svedoke niti da predlažu dokaze. Stoga se suđenjima u odsustvu nepotrebno troše ionako vrlo ograničeni resursi kojima raspolaže tužilaštvo, posebno imajući u vidu da lica koja su osuđena u odsustvu mogu podneti zahtev za ponavljanje krivičnog postupka ukoliko se nekada nađu na teritoriji države koja ih je osudila. Osim toga, umesto da se unapredi efikasnost procesuiranja ratnih zločina, i tužilaštvo i nadležni sud se opterećuju predmetima koji će morati ponovo da se procesuiraju ako okrivljeni u nekom trenutku budu dostupni pravosudnim organima države koja ih je osudila u odsutnosti", navodi FHP.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više