Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, skrenula je pažnju na stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Ukazala je na konkretnu mjeru stambenog zbrinjavanja žrtve, no problematično je što ta mjera vrijedi samo dvije godine. Navela je da upravno tijelo županija, odnosno Grada Zagreba, donosi rješenje o stambenom zbrinjavanju žrtve nasilja u obitelji, ali najduže do dvije godine te ga dostavlja Središnjem državnom uredu na izvršenje.
- Nasušna je potreba za osiguranjem krova nad glavom, odnosno osiguranjem mirnog doma, ali zašto samo na dvije godine? Što će se dogoditi nakon dvije godine? Taj odgovor na pitanje čeka žena žrtva nasilja koja se obratila Klubu SDSS-a. Njoj je nedavno rečeno kako početkom šestog mjeseca mora napustiti stan koji je njoj i njenoj djeci dodijeljen kao žrtvi nasilja u obitelji jer joj ističe rok od dvije godine. U privatni najam zbog visokih cijena jednostavno ne može te joj nažalost prijeti da uskoro završi na ulici. Hoćemo li posegnuti za pojedinačnim rješenjem ili ćemo ovakve i slične slučajeve sustavno i vrlo konkretno riješiti? Zar žrtvama obiteljskog nasilja treba određivati rok u kojem su dužne da se oporave od obiteljskog nasilja? Ona će s djecom završiti na ulici. Ili se treba vratiti nasilniku? - upitala je Jeckov i dodala da ovakva zakonska rješenja zahtijevaju konkretnu reakciju jer se žrtve nemaju gdje vratiti.
- S ove govornice često smo slušali o femicidu i nasilju nad ženama, i neka je tako. Nasilje nad ženama i femicid postali su pošast koja nas okupira i zaboli dok čitamo crnu kroniku ili osmrtnicu neke mlade žene. Važno je da se o tome govori jer je prema službenim podacima, u posljednjih 20 godina u Hrvatskoj ubijeno gotovo 400 žena, što samo govori o kolikom problemu se radi i koliko je on zapravo težak. Tužna je činjenica da smo treći u Europskoj uniji prema broju ubojstava počinjenih na štetu žena. I upravo kada se neki oblik nasilja nad ženama dogodi i o tome izvijesti javnost, tada konsenzusom zaključimo kako trebamo nešto poduzeti, vjerovatno ne znajući ni sami što konkretno učiniti, a na kraju, čini se, ne poduzmemo gotovo ništa. Čak mislim kako prestajemo razmišljati o pronalasku rješenja i prevenciji ovih problema sve do onog momenta dok, nažalost, ponovno ne pročitamo tužnu vijest. Žrtve nasilja trebaju pomoć ovog društva neprekidno i, ako je moguće, bez puno rokova jer su u pitanju oni koji su mnogo, neprekidno trpjeli i definitivno se više nemaju gdje vratiti - zaključila je Dragana Jeckov.
Sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, na području cijele Republike Hrvatske, davanjem u najam odgovarajuće stambene jedinice. Da bi osoba koja ima status žrtve nasilja u obitelji mogla ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: pravomoćna sudska presuda o počinjenom nasilju u obitelji prema podnositelju zahtjeva i da podnositelj zahtjeva nema u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske. Pored toga, očekuje se da žrtva, podnositelj zahtjeva nema dovoljno sredstava za osiguranje odgovarajuće stambene jedinice nužne za stanovanje, a istu ne može ostvariti svojim radom, dohotkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način. Također mora imati preporuku nadležnog centra za socijalnu skrb o potrebi stambenog zbrinjavanja žrtve nasilja u obitelji.
Na stranicama Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje navodi se da osoba koja ima status žrtve nasilja u obitelji može ostvariti i pravo na trajno stambeno zbrinjavanje. Prijava za trajno stambeno zbrinjavanje podnosi se u nadležnom upravnom tijelu u županiji, svake godine u roku od 1. siječnja do 31. siječnja te je uz istu potrebno priložiti dokumentaciju propisanu Uredbom o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje.
