Novosti

Politika

Održana komemoracija za žrtve dječjeg logora u Sisku

Nekada su dobri ljudi spašavali djecu, a mi danas moramo spašavati istinu o njima i čuvati dostojanstvo sjećanja na njihove živote, rekla je Dragana Jeckov

Sećamo se 2000 dece koja su nevino stradala u sisačkom logoru, kao i desetina hiljada dece stradale u Drugom svetskom ratu na teritoriju NDH. Osuđujemo počinjeni zločin i zločince. Osuđujemo pojave neofašizma i neonacizma. Moramo osuditi reviziju istorije Drugog svetskog rata kojom se pobeđeni izjednačavaju sa pobednicima. Moramo osuditi negiranje stradavanja nevinih žrtava rata civilnog stanovništva. Samo se istinom od događajima u prošlosti može doći do razumevanja i samo tako se u budućnosti mogu graditi dobri odnosi između srpskog i hrvatskog naroda - rekao je Slavko Milanović, predsjednik beogradskog Udruženja logoraša i potomaka ‘Jasenovac’ na spomenu na stradanje srpske ratne siročadi tokom Drugog svjetskog rata koje je u subotu održano na dječjem groblju u sisačkom Parku Diane Budisavljević.

Logor u Sisku osnovan je 3. avgusta 1942., a zatvoren je 8. januara 1943. godine. Kako je kazao Milanović, kroz taj logor je prošlo više od 6500 djece, a njime je upravljao ustaški doktor Antun Najžer.

- Decu je spasavala Diana Budisavljević sa svojim saradnicima pa su bila otpremljena u Zagreb, u prihvatilišta, bolnice ili su ih usvajale hrvatske porodice. Da nije bilo tih humanitaraca, stradalo bi puno više dece. Danas svima njima odajemo pomen i čuvamo sećanja od zaborava i negujemo uspomenu na njihovo nevino stradavanje – istakao je Milanović na komemorativnom obilježavanju u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Siska.

Okupljenima se obratila i Dragana Jeckov, saborska zastupnica SDSS-a i zamjenica predsjednika SNV-a.

- Ovdje smo kako bismo spomenuli djecu koju nije imao tko ožaliti jer su mnogima poubijane majke i očevi, sestre i braća, bake i djedovi, svi oni koji bi ih do iznemoglosti tražili da im je ta prilika pružena. Ovdje smo i da spomenemo časno djelo Diane Budisavljević čije ime i nosi mjesto ukopa djece. Jednako tako sjećamo se i grupe neumornih pravednika poput Jane Koh, Vere Luketić, Dragice Habazin Majke, Ljubice i Vere Becić, doktora Kamila Breslera, Ante Dumbovića, drugih istaknutih pojedinaca i sestara Crvenog krsta. Važno mjesto u tom našem sjećanju zauzimaju poznati i nepoznati ljudi Siska i okolice koji su u tom pustom i bezdušnom vremenu rata i nedaća udomljavali djecu – rekla je Jeckov.

- Nekada su dobri ljudi spašavali djecu, a mi danas moramo spašavati istinu o toj djeci i čuvati dostojanstvo sjećanja na njihove živote i živote njihovih roditelja. I u tome nismo sami. U obranu od revizionizma i poricanja genocida i holokausta prvi su stali upravo preživjeli logoraši koji ne samo da nose teret proživljenih strahota, već i teret svjedočenja o istima - istakla je ona.

Aneta Vladimirov, zamjenica predsjednika SNV-a, osvrnula se na film ‘Dnevnik Diane Budisavljević’ koji se sutra premijerno prikazuje u sisačkom Domu kulture, jednoj od lokacija na kojoj se nalazio dječji logor.

- Predivan je efekat koji ostavlja film na gledatelje, pa bih voljela da neki od njih prisustvuju i ovakvim događajima kako bi se susreli uživo kako izgleda to sjećanje i odnos prema tome danas – rekla je ona.

- U Hrvatskoj, kad je u pitanju odnos prema povijesti, ponižen je svaki čovjek koji se usudi javno misliti o zločinima i karakteru tzv. Nezavisne države Hrvatske. I ne samo Srbi, nego bilo tko tko baštini antifašističko naslijeđe. Ne možemo znati kako će se ta tendencija odvijati u društvu - da li će revizionizam ostati u svom vulgarnom i brutalnom zamahu ili će u nekom trenutku doživjeti pad. No možemo i moramo da dostojanstvo žrtava i naše ljudsko dostojanstvo branimo dolazeći na mjesta sjećanja, jer nažalost nisu sva mjesta zločina u Hrvatskoj istovremeno i mjesta sjećanja. Mnoga su zaboravljena, no bili na njima sami ili bio sa nama određeni broj ljudi, obično ne velik, to ne znači da to ne trebamo obilježavati i da se ne trebamo boriti – zaključila je Aneta Vladimirov.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više