Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava 10. decembra, ured pučke pravobraniteljice organizirao je u petak razgovor putem zoom platforme u kojem su izlagači, između ostalih, bili pravobraniteljica Lora Vidović, potpredsjednik Vlade Boris Milošević i povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović.

Izlagači su, uz prisustvo brojnih novinara, voditelja uduga civilnog društva i fakultetskih profesora, govorili o ljudskim pravima u kontekstu pandemije koronavirusa i odgovarali na postavljena pitanja.

Dunja Mijatović, povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe, istakla je važnost solidarnosti među građanima Hrvatske u teškim vremenima. Kazala je da su događaji s izbijanjem pandemije u aprilu ukazali da su najveći izazovi za očuvanje ljudskih prava tijekom prvog vala krize bili povećanje marginalizacije već marginaliziranih skupina, osiromašenje već siromašnih te porast nasilja u obitelji. Osim toga, navela je da su institucije, novinari i branitelji ljudskih prava u kriznim vremenima posebno važni.

- Brojni novinari bili su na meti u mnogim državama članicama EU na samom početku, tako što su im se uskraćivale informacije i nisu imali pristup određenim konferencijama, što također pokazuje da smo nespremni dočekali pandemiju -ustanovila je Dunja Mijatović.

Potpredsjednik Vlade Milošević kazao je da je cijelo stanovništvo pogođeno ograničavajućim mjerama koje su uspotavljene radi usporavanja napredovanja bolesti. Rekao je da se EU po prvi puta suočava sa situacijom da se ograničavaju građanska prava: reakcije svih država uvode ograničavanja prava na kretanje, rad, dostupnost zdravstvenim uslugama…

- Sve su to izazovi koji ipak pogađaju najviše ranjive skupine koje su ujedno i više izložene negativnim učincima pandemije i mjera. U tim skupinama nalaze se osobe s bolešću, djeca, izbjeglice, beskućnici, osobe u zatvorskim sustavima i druge ranjive kategorije osoba. Posebno zabrinjava porast broja dezinformacija i dostupnost znanstveno potvrđenih informacija o stanju pandemije, kao i opseg ugroze i opravdanost mjera. No, taj problem se nažalost pojavljuje kako u Hrvatskoj, tako i na razini cijele EU - rekao je Milošević.

Podsjetio je na sve glasnija pitanja o zakonitosti i ustavnosti uvedenih mjera u pandemiji.

- Koje god mjere da su vlade poduzele da bi zaštitile ljudske živote, važno je da su proporcionalne, da nisu diskriminirajuće i da moraju imati definirano trajanje - istaknuo je Milošević. Dodao je da je uvjeren da u Hrvatskoj i šire "postoji konsenzus da je zaštita zdravlja u ovoj situaciji legitiman cilj raznim mjerama koje se poduzimaju".

Mijatović je rekla da je o primjerima dobre prakse teško govoriti, jer su za sada nedovoljno jasni i vidljivi, kao i da postoje oni u kojima su vlade pristupile ad hoc mjerama (prema zatvorskim sustavima, sprečavajući veću koncentraciju na malom mjestu), s migrantima u Italiji (relokacija iz kampova u druge prostore) te Portugala koji je prilagodio turističke i druge kapacitete prihvatu stranaca i migranata.

Ocijenila je da je pozitivna stvar pandemije to što se u društvu podigla svijest o važnosti ljudskih prava.

Na pitanje uče li društva iz prethodnih kriza, poput one iz 2008. te može li se temeljem ove pripremiti za neku buduću krizu, Dunja Mijatović je odgovorila da se dosta toga naučilo i da se mnogo toga promijenilo.

- Velika je razlika između pristupa članica EU i onih izvan. Članice EU su brže reagirale što je svakako dobro, no važno je postaviti pitanje što s državama koje su izvan EU, posebice s onima koje su ekonomski slabije? - rekla je Mijatović.

Profesorica s Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić Grotić osvrnula se na inicijative Odbora za manjinske jezike u Vijeću Europe koji je u svojim priopćenjima upozoravao za vrijeme pandemije da je potrebno davati obvezne instrukcije i upute i onima koji se koriste manjinskim jezicima, te posebno onima koji ne znaju dovoljno dobro službeni jezik. Istaknula je pozitivan primjer iz Hrvatske, gdje je HZZ imao pojedine upute na manjinskom jeziku Roma.

Drugo priopćenje Odbora ukazivalo je na diskriminaciju u pristupu obrazovanju prema regionalnim i manjinskim jezicima. Istakla je da je važno u krizi posvetiti dužnu pozornost i pravima onih koji se koriste tim jezicima. Vesna Crnić Grotić se osvrnula na trend prema kojem se konzervativci i desničari danas, u uvjetima pandemije, više suprostavljaju restriktivnim mjerama, dok apeli za ograničavanje prava danas dolaze iz redova ljevice i boraca za ljudska prava.

Dunja Mijatović se osvrnula i na probleme na granici s BiH, posebice kod Bihaća i pitanja migranata. Kazala je da je o ovom pitanju razgovarala i s predstavnicima nadležnih europskih agencija, te da se mora raditi na poboljšanju mjera i pristupa.

Po pitanju migracija, posebno push-backova na granici, Sara Lalić iz Centra za mirovne studije upitala je Dunju Mijatović da li ima nove podatke koji su istaknuti u CPT izvješću za Hrvatsku, a upozoravaju na nečovječno postupanje na granici. Također, pitala je da li ima posebne preporuke za uspostavu neovisnog monitoringa te kako bi taj mehanizam trebao izgledati.

Mijatović je odgovorila da je Hrvatska, kao članica Vijeća Europe, uvijek poštivala mehanizme objavljivanja izvještaja. Kazala je da je pitanje monitoringa izvan njenog mandata.

- Važno je govoriti o transparentnosti i odgovornosti mehanizama na granici. Oni ne znače da se moraju otvoriti granice, ali svakako treba osigurati migrantima pristup svim procedurama te da ih se primi s dignitetom. Push-backovi nisu u skladu s međunarodnim konvencijama. Način kako se ophodimo prema migrantima na granici, daje i odgovor kakvu Europu želimo: Europu tvrđavu ili Europu u skladu s poštivanjem ljudskih prava i dostojanstva svih ljudi i građana - zaključila je Dunja Mijatović.