Koalicijska vlada nizozemskog premijera Marka Ruttea raspuštena je nakon što je Rutte u subotu, 8. srpnja predao svoju pisanu ostavku nizozemskom kralju Willem-Alexanderu. Rutte je podnio ostavku nakon što su koalicijski partneri vladajuće Narodne stranke slobode i demokracije (VVD) odbili podržati njegov drakonski prijedlog zakona o imigraciji, prema kojemu bi djeca imigranata kojima je u Nizozemskoj priznat taj status morala čekati dvije godine prije nego što im se dozvoli da se pridruže roditeljima.
Njegovo odbijanje kompromisa pokazuje da je imigracijska politika ključan faktor nacionalnih politika diljem Evrope, pri čemu je i sama EU trenutno u procesu donošenja restriktivnog paketa imigrantskih zakona. Nizozemska je četvrta najbogatija članica EU-a, a od ukupno 17,6 milijuna stanovnika 14,5 posto odnosno njih 2,6 milijuna rođeno je u inozemstvu.
Vlada koja je upravo raspuštena bila je četvrta s Rutteom na čelu. Na funkciji predsjednika VVD-a bio je 17 godina, a sada je najavio ostavku i na tu funkciju te rekao da nema ambicije raditi u institucijama Evropske unije i NATO saveza. S 13 godina dugim mandatom Mark Rutte bio je najdugovječniji premijer u povijesti Nizozemske i jedan od najdugovječnijih u EU-u, uz mađarskog Viktora Orbána i bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel.
Rekordnu političku dugovječnost može zahvaliti talentu za sklapanje konsenzusa i političkih saveza. Za svoju prvu Vladu, primjerice, ishodio je podršku ekstremno desne stranke PVV začinjavca nizozemske antiimigrantske politike Geerta Wildersa.
Utoliko je i njegova sadašnja odluka da ne ide u kompromis oko imigracije dočekana s iznenađenjem. Koalicijski partneri optužili su ga da je neodgovoran s obzirom na druge probleme kao što su inflacija i kriza stanovanja, dok mu je Wilders zahvalio na "bezgraničnoj predanosti". Nizozemska će "ponovno biti prekrasna zemlja s manje azilanata i kriminala i više novca i domova za naše ljude", napisao je Wilders na Twitteru.
Rutte je na vlast došao 2010. godine, kao jedan od niza (muških) konzervativaca koji su tada vladali evropskim članicama, a otad je preživio niz političkih potresa, zbog čega je dobio nadimak "teflonski Mark". Koalicija koja je upravo raspuštena bila je na vlasti manje od 18 mjeseci, a sklopljena je nakon što je ona prethodna 2021. također pala zbog skandala u kojemu je porezna uprava tisućama obitelji bez opravdanja retroaktivno naplatila dječje doplatke.
Parlamentarna istraga ustanovila je da su se porezne vlasti ponašale rasistički i da su prekršile vladavinu prava, te da je vlada toga bila svjesna. Unatoč tome, dva mjeseca kasnije Rutteova stranka opet je dobila najviše glasova, a on je tada izjavio da je Nizozemska "u svojoj srži država desnog centra".
Rutte je preživio i nasilne proteste zbog protupandemijskih mjera, kao i proteste farmera zbog odluke vlade da se nacionalni stočni fond upola smanji kako bi se smanjile emisije dušika i time ispoštovale međunarodne obaveze vezane za klimatske promjene.
Nizozemska je vodeći evropski proizvođač mesa, a ova odluka rezultirala je pojavom nove desnopopulističke Stranke farmera – građana (BBB), koju je osnovala jedna marketinška agencija koja zastupa interese poljoprivrednih korporacija. Prema nedavnim anketama, BBB bi na sljedećim parlamentarnim izborima mogao dobiti 27 posto glasova, najviše od svih stranaka.
Na evropskoj razini Rutteu se često zamjerao patronizirajući odnos prema siromašnim jugoistočnim članicama, a u vrijeme financijske krize protivio se njihovom spašavanju od dugova, odnosno takozvanom bailoutu. Važio je za političara bez ideologije, što je blaži izraz za oportunizam, a u njegovoj biografiji novinarka Petra de Koning napisala je da on najbolje funkcionira kada je politika svedena na "krizni menadžment" i rješavanje konkretnih problema.
No više od svega, piše de Koning, Rutte je "instrumentalizirao ekstremnu desnicu za vlastite političke ciljeve", što je u konačnici rezultiralo marginalizacijom ljevice i prodorom ekstremne desnice u mainstream, a uskoro, po svemu sudeći, i njezinom dominacijom u nizozemskoj politici.
