Za sada se može reći da se još ništa strašno nije dogodilo s obzirom na činjenicu da je ovdje i bez pandemije broj nezaposlenih ogroman, prema nekim istraživanjima oko 50 odsto, tako da će broj od 30 hiljada otpuštenih na nivou BiH malo koga zabrinuti, rekao je za Deutsche Welle sociolog Esad Bajtal, komentirajući negativne posljedice korona virusa za ekonomiju BiH. Iako se njegova izjava može činiti pretjeranom, istina je da se većina privreda zemalja u regionu i prije izbijanja pandemije bila u lošem stanju, kao i da njihovi građani već godinama imaju niska očekivanja od svojih vlada. No bez obzira na to, svaka država s prostora bivše Jugoslavije donijela je određene pakete mjera ne bi li ublažila posljedice koje za sobom ostavlja virus, sačuvala privredu, usporila rast nezaposlenosti, a samim time i spriječila eventualni bunt zbog nagomilanog nezadovoljstva.
Jedan od većih paketa mjera u iznosu od 5,1 milijarde eura donijela je Srbija, čiji predsjednik Aleksandar Vučić često ističe da je to omogućeno zahvaljujući ranijoj stabilizaciji ekonomije. Ukratko, privatnicima u Srbiji se odlaže plaćanje poreza i doprinosa za najmanje tri mjeseca, oni koji su ostvarivali donacije u korist društva oslobođeni su plaćanja PDV-a, zaposlenima u mikro, malim i srednjim preduzećima država će isplatiti tri minimalne zarade, a vlada je obećala pomoći poduzetnicima da podignu povoljne kredite u bankama. Najavljene mjere neće se odnositi na one koji su otpustili više od deset odsto zaposlenih. Međutim, u javnosti se pored svega nabrojanog najčešće spominje jednokratna pomoć u iznosu od 100 eura, koja je predviđena da se isplati svim punoljetnim građanima. Kasnije je dodano da će se za tu mjeru ipak morati prijavljivati, i to telefonski.
Kao jedan od najvećih problema kritičari ističu činjenicu da paketom pomoći nisu obuhvaćeni oni koji nisu formalno zaposleni, tj. freelanceri, kao ni oni koji su prije nove krize imali ugovore o radu na određeno vrijeme. Jedan od glasnijih kritičara je Zoran Stojiljković, predsjednik Ujedinjenog granskog sindikata ‘Nezavisnost’ koji smatra da mjere sadrže ‘previše našminkanog optimizma’, kao i da ‘drže vodu do izbora’. Stojiljković ističe da je privredi potrebnija dugoročnija mjera, a ne tromjesečna pomoć. Također, pomoć onim privrednim subjektima koji su otpustili mali broj radnika, sindikalist tumači kao nagradu za nešto umjerenije davanje otkaza. A onih sto eura, koje Stojiljković ocjenjuje kao neselektivan prijedlog jer se tom mjerom ne prepoznaje najugroženije, građanima će taman leći na račun pred parlamentarne izbore, koji će se u Srbiji održati za mjesec i pol dana.
Kritika je stigla i od angažiranih u polju kulture jer vlada Srbije ne prepoznaje taj sektor kao ugrožen, ali ni kao potreban. Svoj apela uputila je i Združena akcija ‘Krov nad glavom’, čiji aktivisti traže da država hitno preduzme mjere kako bi omogućila preživljavanje najugroženijih skupina ljudi koji su ostali izvan dosega vladinih mjera. Poseban akcent je stavljen na sakupljače sekundarnih sirovina, samohrane majke, beskućnike, starosne i zdravstvene penzionere, kao i one koji su već izgubili posao, a takvih je, zvanično, više od 11.000 od početka epidemije.
U Bosni i Hercegovini je brojka onih koji su izgubili posao skoro trostruko veća. Posebno je zanimljiv nesrazmjer u odnosima među entitetima jer od oko 30.000 otpuštenih, njih 2000 živi u Republici Srpskoj, a čak 28.000 u Federaciji BiH. Kao osnovni razlog za toliku razliku navodi se dinamika usvajanja mjera, u čemu su u RS-u prednjačili. Naime, u FBiH je tek ovih dana usvojen tzv. korona zakon, sa skoro mjesec dana kašnjenja u odnosu na RS.
U Republici Srpskoj tako su donijeli odluku o hitnoj isplati povrata poreza i doprinosa za povećanje plata u prošloj godini, kao i odluku o privremenom odgađanju plaćanja poreskih obaveza za privredne subjekte, pravna i fizička lica koji uslijed mjera za sprečavanje širenja virusa imaju poteškoće u poslovanju. Posebno je bila značajna podrška u visini najniže plate u aprilu za sve privredne subjekte kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti, koji su iz objektivnih razloga obustavili rad ili koji rade sa smanjenim kapacitetom, a nisu otpuštali radnike. Tu su i regresi i premije za poljoprivrednike.
Budući da je parlament FBiH s mjesec dana zakašnjenja usvojio predložene vladine mjere, one se tek počinju provoditi, i to u momentu kada većina zabrana koje su važile na početku izbijanja epidemije polako nestaje. Sve to prati spomenutih 28.000 nezaposlenih, a prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, taj broj se penje do 35.000. Tako će kompanije u Federaciji koje su imale pad prihoda od minimalno 20 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine moći aplicirati za olakšice, koje podrazumijevaju subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 240 maraka (120 eura) mjesečno po svakom zaposlenom, obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu garancijskog fonda.
Navedene mjere pokušavaju korigirati kantoni koji usvajaju vlastite ‘korona zakone’ te isplaćuju minimalac od oko 200 eura za one koji nisu bili u mogućnosti obavljati svoje djelatnosti. Inače, Međunarodni monetarni fond je na račun Centralne banke BiH uplatio 330 miliona eura kredita za borbu protiv pandemije korona virusa. No novac još uvijek nije raspoređen entitetima jer se čeka na potpis Vijeća ministara BiH, što će biti garancija za vraćanje kredita.
Krajem aprila i crnogorska vlada je predstavila svoj drugi set mjera kojima će subvencionirati 70 odsto minimalne zarade i 100 odsto poreza i doprinosa na minimalnu zaradu za april i maj, i to za svakog registrovanog zaposlenog u sektorima koji su morali prestati s radom. Država će nadoknaditi i do 50 odsto iznosa minimalne zarade za april i maj u bruto iznosu za svakog registrovanog zaposlenog u sektorima čiji je rad ugrožen uslijed mjera za suzbijanje epidemije. U Crnoj Gori je od početka krize posao izgubilo oko 4000 radnika.
Ako na kraju pogledamo ukupne iznose koje su do sada izdojile navedene zemlje, uključujući Kosovo i Makedoniju, to izgleda ovako: Srbija 5,1 milijardu eura, BiH oko 42 miliona eura, Crna Gora 175 miliona, Kosovo 180 miliona i Makedonija 200 miliona eura. U oko zaista upada Srbija, ali sjetimo se riječi sindikalista Zorana Stojiljkovića – izbori su zakazani za 21. juna.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
