Gotovo istekla 2023. godina je geopolitički i humanitarno bila prilično mračna. U katastrofalnom potresu u Turskoj i Siriji te nizu sukoba – od meksičkog borbe s narkokartelima preko afričkih ratova, Ukrajine i Bliskog istoka do Burme – poginuli su deseci, ako ne i stotine tisuća ljudi. Nema mnogo izgleda da će naredni period biti ljepši, dapače, a i klimatska budućnost izgleda sve neveselije. Ipak, pozitivni pomaci granica ljudske spoznaje ulijevaju malko optimizma da se najdublji porivi vrste ne iscrpljuju u brutalnoj destrukciji i dominaciji.
Britanski Guardian zamolio je deset znanstvenika da izdvoje najzapaženije događaje u svijetu znanosti u proteklih dvanaest mjeseci. Na prvom mjestu navedena je činjenica da su indijski znanstvenici uspjeli spustiti istraživačku sondu na južnu i dosad nikada dosegnutu stranu Mjeseca. Vjeruje se da na njoj postoji zaleđena voda. Cijena misije Čandrajan-3 pritom je iznosila 75 milijuna dolara, mnogo manje nego mjesečeve misije nekih drugih država. Na drugom mjestu istaknut je veliki proboj umjetne inteligencije: misli se, naravno, na ChatGPT i ostale chatbotove temeljene na takozvanim velikim jezičnim modelima. Na trećem mjestu su dvije američke tinejdžerke Calcea Johnson i Ne'Kiya Jackson, koje su predstavile novi trigonometrijski dokaz Pitagorinog teorema. To je tim značajnije zato što se nerijetko i dalje smatra da su muškarci uspješniji u teorijskoj matematici, premda su fakti takve teze odavno demantirali.
Lista se nastavlja spoznajom da je Homo sapiens napustio Afriku mnogo ranije nego što se prethodno smatralo. Navedeno je otkriveno analizom genoma današnjih Afrikanca. U njemu je pronađena malena količina neandertalske DNK, koja potječe otprije čak 250 tisuća godina. S onom suvremenih ljudi mogla se pomiješati samo na području Euroazije, s obzirom na to da neandertalci nisu živjeli izvan tog područja. Na petom mjestu navedeni su uspjesi u proizvodnji zelene energije i razvoj računalnih analiza klime: unatoč krajnje negativnim klimatskim trendovima, to ulijeva nadu da bi se buduće katastrofe možda mogle spriječiti. Slijedi pionirska biotehnološka terapija za srpastu anemiju crvenih krvnih stanica i beta-talasemiju, još jedan poremećaj krvi. Ove obje ozbiljne bolesti genetski su raširenije kod afričkog, bliskoistočnog i južnoazijskog nego bijelog stanovništva, pa je riječ i o doprinosu smanjenja nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti. Na sedmom je mjestu studija koja ukazuje da lijekovi temeljeni na GLP-1 peptidima reduciraju glukozu u krvi i pojačavaju osjećaj sitosti tijekom jedenja. To je značajno s obzirom na to da prema podacima trenutno više ljudi umire od pretilosti nego od pothranjenosti – iako na Zemlji trenutno živi 650 milijuna pretilih i 735 milijuna gladujućih stanovnika.
Južnokorejski tim predvođen Sukbaeom Leejem i Ji-Hoonom Kimom u srpnju je objavio kako je otkrio jedan od "svetih gralova" suvremene znanosti – supravodljivost na olovu zasnovane slitine LK-99 i to na sobnoj temperaturi. Supravodljivost (provođenje električne energije bez otpora i gubitaka) dosad je poznata samo na temperaturama od sto i niže stupnjeva Celzija ispod ništice. Druge znanstvene ekipe zasad nisu uspjele ponoviti Leejeve i Kimove rezultate pa se čini da se radilo o preuranjenim tvrdnjama. Svejedno, potraga se nastavlja dalje. Na pretposljednjem mjestu Guardianove ljestvice nalazi se istraživanje prema kojem je pretjerana upotreba pesticida i umjetnih gnojiva glavni razlog izumiranja ptica u Europi – njihov se broj na kontinentu u posljednja četiri desetljeća smanjio za zastrašujućih 550 milijuna. Kao posljednja vijest vrijedna pažnje naveden je razvoj modela ljudskih embrija uzgojenih iz matičnih stanica, što bi, nadaju se znanstvenici, moglo pospješiti istraživanje uzroka urođenih bolesti i spontanih pobačaja te unaprijediti potpomognutu oplodnju.
