Općina Gradac na Makarskom primorju u zadnjih godinu dana prikupila je 40.000 eura za obnovu devastiranog spomenika Slobodi Antuna Augustinčića, jednog od naših najvećih kipara 20. stoljeća. Ministarstvo kulture i Vlada Republike Hrvatske ignorirali su sve molbe dalmatinske općine. Naprosto se nikad nisu javili. Znajući koliko je spomenik važan stanovnicima biokovskog područja, jakog antifašističkog uporišta u Drugom svjetskom ratu, SDP-ov načelnik Matko Burić sam je osmislio crowdfunding kampanju za restauraciju srušenog spomenika.
Procijenjena vrijednost obnove je nešto više od 130.000 eura, a to je za proračun jedne male općine nedostižan iznos. Stoga su pozvali sve koji su u mogućnosti da sitnim donacijama poguraju obnovu spomenika. Nasljednici Augustinčićevih autorskih prava su se odrekli naknade i time su dali veliku podršku ovoj akciji.
Kako za Novosti govori načelnik Burić, općina je fokusirana na prikupljanje donacija tokom ljeta jer žitelji ovog turističkog kraja u ljetnim mjesecima imaju više novca. A glavni sponzori su upravo mali iznajmljivači i svi oni koji nešto ušparaju od sezone.
- Ovo što imamo nije dovoljno, ali uzevši u obzir koliki je to novac i kakva je gospodarska situacija, ja sam zadovoljan. Vidite, 80 posto prikupljenog novca slilo se na naš račun tokom prošlog ljeta. Općina ne može u potpunosti sama financirati obnovu spomenika dok su neki dijelovi bez kanalizacije. A s druge strane, želimo da ga narod vrati gore kao što ga je 1972. podigao samodoprinosom. Mi ćemo ga vratiti, to više nije upitno. Ne znamo da li za mjesec ili za godinu dana, ali ja sam se zarekao da će spomenik biti. Neću otići s mjesta načelnika dok ga se ne postavi – poručuje Matko Burić.
Jedini Augustinčićev spomenik na obali bio je smješten na visokom postolju iznad mjesta Gradac. Sastojao se od moćne figure partizanskog borca postavljene na visoki kameni stup s ugraviranom spomen pločom i posvetom "naroda biokovsko-neretvanskog područja i srednjedalmatinskog otočja". Pripadnici Treće imotske bojne su ga 1992. svezali sajlama za kamion i vukli sve dok ga nisu oborili. Od tada, teško oštećen, leži ispod svoga postolja. Tokom ratnih 1990-ih u Hrvatskoj je na sličan način uništeno oko 3000 antifašističkih spomenika.
