Novosti

Politika

Novinarski prosvjed: Dosta nam je progona!

Nakon prosvjedne šetnje centrom Zagreba preko tisuću okupljenih zaputilo se do zgrade Vlade, gdje su čelnici HND-a željeli osobno uručiti svoje zahtjeve premijeru Plenkoviću

Plato ispred Novinarskog doma bio je u subotu u podne premali da primi preko tisuću građana koji su došli podržati Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i njihov prosvjed za slobodu novinarstva ‘Oteli ste medije, novinarstvo ne damo!’.

Kolona se nakon okupljanja uputila prema Ministarstvu kulture, gdje su čelnici HND-a ostavili osam zahtjeva protiv cenzure, pa pred zgradu rektorata zagrebačkog Sveučilišta, ‘institucije koja također vodi križarski rat protiv novinara i medija, na sramotu države, cijele Europske unije i normalnog svijeta’, istaknuo je Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.

Nakon prosvjedne šetnje centrom Zagreba, okupljeni su se zaputili do grade Vlade na Markovom trgu, gdje su željeli osobno uručiti zahtjeve premijeru Andreju Plenkoviću, ali ih tamo nitko nije dočekao.

Novinarski prosvjed dolaskom su podržali predstavnici većine stranaka, lijevih vanparlamentarnih opcija, sindikata, ljudskopravaša, pripadnika civilne scene, sveučilišnih profesora, kazalištaraca, filmadžija… Bili su tu od Davora Bernardića i Gordana Marasa iz SDP-a, preko Borisa Miloševića iz SDSS-a, nezavisnog Bojana Glavaševića do Rade Borić i Dragan Markovine iz Nove ljevice te Tomislava Tomaševića i Teodora Celakoskog iz platforme Možemo! Novinare su podržali i reper Edo Maajka, filmaš Igor Mirković, sveučilišne profesorice Helena Popović, Đurđica Čilić, Danijela Dolenec i brojni drugi.

Premalo je prostora da ih sve nabrojimo, a posebno to važi za novinarke i novinare koji su ovaj put, možda u najvećem broju još od onog čuvenog skupa za Radio 101, stali u obranu vlastite struke. Riječ je, naravno, prije svega o onima koji i inače predstavljaju dio novinarske scene koji se svih ovih godina nije dao zauzdati i upregnuti u političke ili vlasničke uzde, inzistirajući na slobodi kao preduvjetu kvalitetnog novinarstva. Novinari su tako, umjesto da pišu vijesti, i sami postali vijest

Prosvjed su svojim dolaskom podržali glavni urednici Večernjeg lista Dražen Klarić, Novog lista Slavica Bakić, Nacionala Berislav Jelinić i Novosti Nikola Bajto. Među prosvjednicima su bili Sanja Modrić, Slavica Lukić, Viktor Ivančić, Drago Hedl, Ante Tomić, Branimir Pofuk, Heni Erceg, Jasmin Klarić, Denis Romac, Zdenko Duka, praktički cijela redakcija Novosti, veliki broj novinara HRT-a (‘da su došli svi, već bi nas bilo preko tisuću’, netko je primijetio) i još puno puno drugih, uključujući novinare više stranih medija.

- Novinarstvo je javno dobro koje ne smije služiti samo nekima. Za Ministarstvo kulture stanje u našoj struci je normalno. Kao da ne živimo u istoj zemlji, kao da ne živimo u državi u kojoj se novinari proganjaju - rekao je Zovko, posebno naglasivši da ‘živimo u zemlji u kojoj svaka protuha može ne samo tužiti novinare, nego i dobiti proces’.

Govoreći u nekoliko navrata tokom protestne šetnje, Zovko je istaknuo da cilj ovog prosvjeda nije da novinarke i novinari pokažu da su ‘slatki’ ili da ‘dramatiziraju’, nego da upozore na stanje u profesiji za koju premijer Plenković nije bio spreman pronaći niti 30 sekundi da čuje njihove probleme.

Na Markovom trgu, do kojeg je kolona stigla istim onim uskim prolazima kojima su prije više mjeseci gazili radnici Uljanika, okupljene su dočekale uobičajene ograde, policija i radnici koji sređuju krov Vladine zgrade, što je bilo dovoljno da netko krene skandirati: ‘Re-kon-struk-cija!!!’

A sada da se vratimo na zahtjeve. Iz HND-a ističu da su izašli na ulicu pritisnuti golemim brojem sudskih tužbi protiv novinara i medija. Posebno su naglasili da su izloženi političkim pritiscima i pritiscima oglašivača, prijetnjama, ugrožavanjem profesionalnih prava i standarda, nepoštivanjem medijskih zakona, kao i izostankom ozbiljne medijske politike. 

‘Medijski prostor u Hrvatskoj premrežen je političkim i korporativnim interesima. Novinarima se brani da slobodno rade, egzistencijalno ih se ucjenjuje, tuži kada pišu istinu. Svjesni svoje uloge u zaštiti profesionalnih i radnih prava novinara te obaveze da štitimo slobodno i neovisno novinarstvo, odlučili smo reći – dosta je!’, poručeno je s Markovog trga. 

HND stoga zahtijeva da se prekine zloupotreba sudskih tužbi kao sredstva pritiska na novinare, a od Vlade traži hitnu izmjenu zakona koje će takve zloupotrebe onemogućiti. Naglašavaju da se trenutačno vodi najmanje 1160 sudskih postupaka za djela protiv časti i ugleda, a iznos tužbenih zahtjeva prelazi nekoliko milijuna kuna. Samo Hrvatska radiotelevizija tuži 36 novinara i medija tražeći više od 2,2 milijuna kuna.

Također traže da se zakonom zaštitite novinari koji javno upozore na pritiske kojima su izloženi, kao i da se ukinu protuustavni interni akti u medijskim kućama kojima se novinarima zabranjuje da bez suglasnosti nadređenih javno progovore o pritiscima i ograničavanjima novinarske slobode koje trpe u medijima za koje rade.

Zahtijevaju i depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije koje mora biti neovisni regulator; razrješenje vodstva javne televizije i hitnu izmjenu Zakona o HRT-u; osiguranje provedbe Zakona o medijima i statuta medija koji se uporno ignoriraju, a namijenjeni su zaštiti profesionalnog integriteta i autonomije novinara; onemogućavanje uzurpacije medija na lokalnoj razini, gdje su novinari posebno izloženi pritiscima; konačno procesuiranje nasilnika i napadača na novinare, jer je od 2014. godine samo HND evidentirao čak 18 prijava fizičkog napada i 50 ozbiljnih prijetnji kolegama zbog toga što su radili svoj posao; uvođenje javnih potpora za kvalitetno novinarstvo uz upozorenje da je u proteklih deset godina više od polovice hrvatskih novinarki i novinara ostalo bez posla.

‘Ovo su zahtjevi tužene, napadane i na sve moguće načine ušutkivane, ali još uvijek ponosne i glasne novinarske zajednice. Smatramo ih ujedno i zahtjevima cijele javnosti. Jer je pošteno novinarstvo potreba i pravo svih. Jer bez novinarskih sloboda nema ni slobodnog društva. Mi novinarstvo smatramo javnim dobrom koje je potrebno čuvati i odnositi se prema njemu s posebnom pažnjom. A vi?’, poručuju iz HND-a.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više